9. maj: Dan pobede nad fašizmom i Dan Evrope

Povodom 73. godišnjice od završetka Drugog svetskog rata i 68. godišnjice od početka stvaranja Evropske unije, u Srbiji, zemljama članicama Evropske unije, ali i širom sveta, održao se niz manifestacija sa ciljem odavanja pošte žrtvama fašizma i palim borcima u Drugom svetskom ratu.

Danom pobede nad fašizmom smatra se dan kada je nacistička Nemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svetskom ratu. Zvaničnom okončanju Drugog svetskog rata prethodilo je potpisivanje kapitulacije Nemačke u dva navrata. Prva kapitulacija saveznika potpisana je u Remsu 7. maja, a stupila je na snagu 8. maja u 23:01 po srednjeevropskom vremenu. Kako je Josif Staljin bio nezadovoljan tim događajem, insistirao je da predaju primi izaslanik Vrhovne komande Sovjetskog Saveza i da bude potpisana u Berlinu, što je uslovilo da  protokol iz Remsa bude preliminarnog karaktera. Iz tog razloga, organizovana je i druga ceremonija sa ciljem potpisivanja završnog dokumenta o kapitulaciji Nemačke, čime je rat i zvanično okončan. Feldmaršal Vilhelm Kajtel kao načelnik štaba Vrhovne komande Vermahta, general-pukovnik Hans-Jirgen Štrumpf kao predstavnik Luftvafe i admiral Hans Georg fon Frideburg su potpisali nemačku kapitulaciju u štabu Sovjetske armije u Berlin-Karlshorstu. Ispred saveznika nemačku predaju prihvatili su sovjetski maršal Žukov i britanski maršal Artur Teder. Tim događajem, formalno je završen rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa još nekoliko dana pružali otpor, što je najduže potrajalo u Jugoslaviji, do 15. maja.

Dan pobede se obeležava 9. maja, iako je Drugi svetski rat konačno bio završen par meseci kasnije, bezuslovnom kapitulacijom carskog Japana, nakon upotrebe atomskih bombi, koje su od strane SAD bile bačene na Hirošimu (6. agusta 1945.) i Nagasaki (9. avgusta 1945.). Drugi svetski rat zvanično je okončan 2. septembra 1945., kada je Japan, na palubi američkog ratnog broda Misuri u tokijskom zalivu, potpisao kapitulaciju.

Obeležavanje Dana pobede i sećanje na žrtve fašizma, tradicionalno seobeležava u velikom broju zemalja širom sveta: Rusiji, Belorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Jermeniji, Azerbejdžanu, Kirgistanu, Turkmenistanu, Tadžikistanu, Moldaviji, Ukrajini i Izraelu od 2000. godine. Najveća parada, na Dan pobede, odžava se u Moskvi, u kojoj učestvuje više rodova vojske i na kojoj se mogu videti najsavremenija dostignuća ruske vojne tehnologije. Najveća parada Pobede održana je u Moskvi 2015. godine kada se slavilo 70 godina od završetka Drugog svetskog rata.

Povodom obeležavanja Dana pobede, organizuje se internacionalna manifestacija “Besmrtni puk”. Cilj manifestacije je da se ukaže dužno poštovanje prema srpskim herojima iz Prvog i Drugog svetskog rata, kao i hrabrim braniocima Srbije od NATO agresije 1999. godine.

Pokret “Besmrtni puk” nastao je u Rusiji, a formalno se za godinu početka ove manifestacije uzima 2011. godina, kada je ulicama ruskog grada Tomska marširalo 5.000 ljudi noseći portrete svojih predaka stradalih u Otadžbinskom ratu. Manifestacija Besmrtnog puka održava se u oko 40 zemalja, 1200 gradova i broji više od 12 miliona učesnika. Ove godine, svečani marš Besmrtnog puka, organizovan je, po treći put, u više gradova u Srbiji, među kojima su Niš, Kragujevac, Kraljevo i Paraćin. Svečani marš Besmrtnog puka, kretao se ulicama Ruzveltova i Bulevar Kralja Aleksandra, a završio se ispred Skupštine Grada Beograda, gde je bio održan koncert na kome su nastupili poznati vokalni i dramski umetnici iz Srbije i Rusije.

Pored Besmrtnog puka, simbol obeležavanja Dana pobede predstavlja i Georgijevska lenta. Georgijevksa lenta je deo mnogih visokih vojnih odlikovanja koje je dodjeljivala Ruska Imperija i Sovjetski Savez, a dodjeljuje i današnja Ruska Federacija. Predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola Dana pobede. Odavno je prešla granice Rusije i bivšeg SSSR. U nedelji koja prethodi Danu pobede može se videti u svim evropskim gradovima, pa i u srpskim.

U zemljama Evropske unije od značaja je obeležavanje Dana Evrope, koji je označio prekretnicu u odnosima evropskih zemalja i otvorio put stvaranju zajednice država na Evropskom kontinentu. Dan Evrope, 9. maj, ustanovljen je kao dan sećanja na deklaraciju francuskog ministra spoljnih poslova Roberta Šumana iz 1950. godine, koja se smatra prvim zvaničnim korakom ka formiranju Evropske unije. Odluka o obeležavanju Dana Evrope 9. maja, zvanično je donesena na Savetu Evropske unije u Milanu 1985. godine. Povodom obeležavanja Dana Evrope, organizuju se manifestacije otvorenih vrata širom institucija EU. Moto organizovanja i proslave Dana Evrope obično određuje zemlja koja je u tom trenutku predsedavajuća članica Evropske Unije.

 

 

 

Autor: Nikola Đorđević