Zašto poslednjih godina gore bogomolje širom sveta?

Vest o požaru u crkvi Notr Dam je protutnjala svetom uz veliku pažnju, ali to nije jedini slučaj požara u crkvama od istorijskog značaja, ni mesec dana pre ovog događaja 17. Marta gorela je Saint-Sulpice crkva takođe u Parizu, a mi se sećamo kada su na Uskrs 2016. Godine gorele četri pravoslavne crkve od kojih i crkva Svetog Save u Nju Jorku.

Ova godina je započela požarom u crkvi u Kijevu, Ukrajini u januaru na pravoslavnu novu godinu, Crkvi u okviru Kijevsko-pečerske lavre koja je takođe bila u procesu restauracije. Sinoć je pored crkve Notr Dam u Parizu gorela I džamija Al-aksa u Jerusalimu.

https://www.facebook.com/yuriy.lashkay/videos/2284399704926852/

Prisetimo se Uskrsa 2016. Godine kada su gorele pravoslavne crkve u Njujorku, Sidneju, Melburnu, Moskvi, a avgusta 2016. godine je izbio požar i u crkvi Preobraženja Gospodnjeg u strogom centru Sarajeva, a dve godine kasnije izazvan je požar i u Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Visokom (poslednja dva slučaja su podmetnuta). Požari u crkvama nisu zaobišli ni SAD gde su pored crkve Svetog Save u Nju Jorku, izgorele i crkve u Masačusetsu(2018), Luzijani(2016), Zapadnoj Virdžiniji (2019)…. Požari u crkvama su bili česti u Norveškoj tokom 90’ godina prošlog veka.

Prva pitanja koja smo čuli jesu svakako da li je požar podmetnut, da li je neko namerno izazvao kao bi raširio strah i poslao poruku? Ili je to samo nedovoljna protivpožarna zaštita? Sumnja svakako postoji da su ovi požari namerno izazvani ali se o tome se ne može govoriti pre zvaničnih izveštaja institucija.

Postoji dosta slučajeva nasilnog paljenja Crkava, sa čime smo se mi suočili tokom ratova 90’ih godina i tokom pogroma 2004 godine na Kosovu. Nasilni napadi i spaljivanje crkava su postali česti događaji te se tako pre samo mesec dana u martu desio napad radikalnih islamista u Nigeriji, gde su u mestu Karamar ubili 30 hrišćana i spalili njihovu crkvu. U Indiji se desio sličan slučaj paljenja crkve pre četri dana, a u Egiptu je spaljen veliki broj crkava od 2000 godine, gde su na meti najviše bile Koptske i Grčke crkve. Tu je i slučaj bombaškog napada na Filipinima gde je nakon napada izazvan i veći požar. Ovo su sve samo neki od primera u kojima su bogomolje spaljivane.

Da li je ovo znak zagrevanja sukoba civilizacija , koji počinje paljenjem bogomolja pripadnika druge vere, ili je samo splet nesrećnih okolnosti, na nama je da procenimo ali svakako možemo da reći da više niko nije bezbedan, bilo gde na svetu.