U izjavama za pojedine medije, predsednik Vučić je najavio da je u razgovoru sa ministrom odbrane i načelnikom Generalštaba razgovarano o značajnoj reformi Vojske Srbije. Svakako, ta vest, uz naglasak predsednika da ne misli na opremanje, zaintrigirala je domaću i svetsku javsnost.
O čemu može da bude reč?
Vojska Srbije je oružana snaga koja brani zemlju od oružanog ugrožavanja spolja i izvršava druge misije i zadatke u skladu sa zakonom i principima medjunarodnog prava koji regulišu upotrebu sile.
To je ustavna i zakonska odrednica Vojske.
U skladu s navedenim, država je Vojsci dodelila tri misije i sedam zadataka (strategija odbrane).
MISIJE VOJSKE SRBIJE | ZADACI VOJSKE SRBIJE |
1. Odbrana Republike Srbije od oružanog ugrožavanja spolja | 1. Odvraćanje od agresije |
2. Odbrana teritorije | |
3. Odbrana vazdušnog prostora | |
2. Učešće u izgradnji i očuvanju mira u regionu i svetu | 1. Učeće u medjunarodnoj vojnoj saradnji |
2. Učešće u multinacionalnim operacijama | |
3. Pomoć civilnim vlasrim u suprostavljanju pretnjama bezbednosti |
1. Pomoć civilnim vlastima u suprostavljanju unutrašenjem ugrožavanju bezbednosti, terorizmu, separatizmu i organoizovanom kriminalu |
2. Pomoć civilnim vlastima u slučaju prirodnih nepogoda i tehničkih i tehnoloških i drugih nesreća
|
Navedene misije i zadaci Vojske nisu predvidjeni da se mejaju ni u predlogu nove strategije odbrane (2019).
Za izvršavanje zadataka u okviru navedenih misija, Vojska izgradjuje operativnu sposobnost, preko sedam elemenata te sposobnosti: raspoloživost snaga; iskorišćenje informacionog prostora; delotvorna i efikasna upotreba snaga; mobilnost i razmeštanje u zoni opracija; komandovanje; zaštićenost snaga i održivost snaga. Osnovni činioci za izgradnju operativne sposobnosti Vojske su: strategija i doktrina; personal; organizacija; obrazovnje; obuka; naoružanje i vojna oprema; infrastruktura i interoperabilnost.
Dakle, reforma Vojske neće se odnositi na njene misije i zadatke, već na neki (neke) elemenat sposobnosti i činioce koji utiču na njihovu izgradjenost.
Gde su mogući reformski zahvati?
Principijelno posmatrano, reforma Vojske, težišno, može da obuhvati činioce koji utiču na izgradjenost njene operativne sposobnosti. Pri tome, analiza izgradjenosti potrebne operativne sposobnosti Vojske (ukupno i svakog elementa ponaosob) jeste ključni kriterijum koji neposredno utiče na to koji će se činioci i u kojoj meri menjti.
- a) Strategija i doktrina. Ne treba očekivati posebne promene u domenu strategije odbrane. Ovo posebo i iz razloga što vojna neutralnost ostaje strateški interes. S druge strane, moguće su korekcije Doktrine Vojske Srbije, shvaćene kao korpusa pravila i uputstava njene pripreme, organizacije, upotrebe i obezbedjenja.
- b) Obrazovanje i obuka. Obrazovanje, posmatrano kroz školovanje i obuku jeste činilac koji se stalno menja, u skladu sa razvojem nauke, tehnlogije i tehnike, kao i sopstvenih i stranih isustava. U tom smislu, za očekivati je značajnije promene u domenu obuke, jer je školovanje izvan Vojske, na koje Vojska, svakako, utiče svojim zahtevima.
- v) Personal. Vojsku čini aktivni i rezervi sastav. Aktivni sastav čine oficiri, podoficiri, vojnici i civilna lica. Odnos aktivnog i rezervnog sastava Vojske je procenjiva kategorija, koja se uspostavlja planski i održava u skladu sa potrebama. Vojska je projektovana na 30.000 pripdnika u miru, što je više od svih zemalja okruženja izuzev Rumuije i Bugarske. Nije za očekivati da se menja odnos prema brojnom stanju Vojske. Vojska je od 2011. godine potpuno profesionalizovana. U priodu od osam godina stečena su odredjena iskustva, koja idu u prilog tome da li je profesionalizacija dala željeni rezultat. U tom smislu, mogu se čuti i „za“ i „protiv“ ponovnog vraćanja obaveze služenja vojnog roka. Tu je moguća promena u odnosu na sadašnje stanje. Svakako, potrebno je dobro izmeriti, što se verovatno i radi u Ministarstvu odbrane i Vojsci.
- g) Organizacija Vojske. Vojska je orgaizovana na strategijskom, operativnom i taktičkom nivou u komande, jedinice i ustanove. Na strategijskom nivou je Generalštab s Združenom operativnom komandom. Na neposrednoj vezi Generalštaba je određeni broj jedinica i ustanova. Na operativnom nivou su tri komande: 1) Komanda KoV, 2) Komanda RV i PVO i 3) Komanda za obuku. Na taktičkom nivou su jedinice ranga do brigade. To je osnova organizacije Vojske. U tom smislu, moguće su odredjene korekcije te organizacije, pr svega u domenu rasformiraja Združene operativne komande, drugačijeg uvezivanja jedinica i ustanova neposredno potčinjenih Generalštbu, formiranja nekih novih organizacionih oblika, kao i drugačije rešenje unutrašje organizacije svih nivoa komandovanja i rukovodjenja.
- d) Naoružanje i vojna oprema. Opšta je konstatacija da Vojska raspolaže dovoljnim količinama lakog oružja i opreme vojnika. U tom smislu, razni programi koji su sprovedeni ili se još sprovode u Vojsci, dali su sasvim zadovoljavajuće rezultate. Vojnik Vojske Srbije je modrno opremljen. S druge strane, Vojska je bila u zaostatku s resursima iz domena složenih borbenih sistema RV i PVO, pre svega, Kopnene vojske, kao i integrisanog sistema komandovanja i rkovodjenja. Poslednjih godina država je uložila značajne napore da se neutrališe zaostajanje Vojske po pitanju složenih i sofisticiranih borbenih sistema i sredstava. ovo posebno u vidu RV i PVO, ali i u modernizaiji sistema i sredstava KoV, pa i integrisanog komandovanja i rukovodjenja. Dakle, nije za očekivati značajnije rformsk zahteve u ovom smislu, pre svega što su to skupa sredstva i sistemi, koji se najbljaju u dužem vremenskom periodu.
đ) Infrastruktura. Vojska raspolaže objektima infrastrukture više nego što su njene potrebe, kad su u pitanju smeštajni kapciteti. U tom smislu, poodvano je započet proces preimenovanja tih objekata (poznat kao „master“ plan). Svakako, taj projekat „master“ plan nije dao baš neke zavidne rezultate, tako da je nastavljen svojevrsni oblik konverzije, koji se odvija nedooljno brzinom. Tu postoje i zakonske prepreke. Ono što Vojsci nedostaje kad je infrastruktura u pitaju, to su poligoni i vežbališta moderno opremljeni i upodobljeni savremenim oblicima obuke. U toms msilu, treba očekivati reformke zahvate. Svakako, moguće je da se ponovo razmatra i tzv. bazni moel smeštaja komandi, jedinica i ustanova Vojske.
- e) Interoperabilnost. Ovaj činilac izgradnej operativne sposbnosti Vojske, pre svega, odnosi se na njenu misiju i zadatak učešća u medjunarodnoj vojnoj saradnji i multinacionalnim operacijama. U taj činilac utkani su i drugi činioci koji utiču na izgradnju operativne sposbnosti, od doktrine, obuke, NVO i drugo. Vojska Srbije je respektabilna u regionu kad je u pitanju dostignuti nivo ovog činioc, što je pokazala na brojnim vežbovnim aktivnostima, ali i učešćem u multinacionalnim operacijama. Svakako, ovaj činila će se i dlje razvijati, ali ne treba očekivati značajnije reformske zahvate.
UMESTO ZAKLJUČKA
Reforma Vojske Srbije je stalan i kontinuiran proces, koji se odvija zajedničkim delovanjem države, Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Srbije. Vojska Srbije prati savremene tredove razvoja oružanih snaga sveta, a posebno okruženja.
U strateškom opredeljenu za vonu neutralnsot i u uslovima delovanja savremenih izazova, rizika i pretnji bezbednosti, Vojska Srbije sprovodi refrmski proces težišno u domenu činilaca koji utiču na njenu operativnu sposobnost, zarad dostizanja takvog nivoa sposobnosti neophodnog a izvršavanje dodeljenih misija i zadataka.
Prof. dr Božidar Forca