ŽANDARMERIJA VAS ŠTITI – VERUJTE U NJU KOMANDANT ŽANDARMERIJE – DEJAN LUKOVIĆ

Prenosimo vam deo intervjua koji je objavljen u štampanom izdanju magazina ,,Odbrana i bezbednost” maja 2019. godine  :

Komandant Žandarmerije nam predstavlja svoju jedinicu, njenu organizaciju,  zadatke i opasnosti kojima se svakodnevno izlažu i odgovara na pitanje koliko je Žandarmerija bliska sa građanima Republike Srbije

Komandant žandarmerije Dejan Luković

Ukazom kneza Mihaila, 1860. godine osnovana je prva četa Žandarmerije, koja je zajedno sa generacijama koje su dolazile kasnije gradila ime časne, odvažne i visokooperativne jedinice. Žandarmerija u savremenom obliku osnovana je 2001. godine, delimično i kao odgovor na sukobe na Kosovu i Metohiji. Kroz sve ove godine od njenog osnivanja do danas, namena ove specijalne jedinice nije se menjala, ali se operativni rad usmeravao u odnosu na aktuelne rizike i pretnje bezbednosti Srbije. Žandarmerija kao specijalna jedinica policijsko-vojnog tipa funkcioniše u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, a prati je i određeni veo tajnovitosti. Jer iako su pripadnici ove jedinice među najboljima koje Srbija ima, u javnosti nema previše informacija o organizaciji i aktivnostima ove jedinice. Stoga smo intervjuisali samo rukovodstvo ove jedinice, odnosno njenog komandanta Dejana Lukovića. Komandant Luković će nam u prvom velikom intervjuu, pored Žandarmerije, predstaviti i svoje profesionalno iskustvo i planove za budućnost jedinice koju vodi.

 

 Šta je to što izdvaja Žandarmeriju od ostalih jedinica policije i vojske kao što su  Specijalna antiteroristička jedinica ili Specijalna brigada Vojske Srbije?

Prvo želim da istaknem da su pripadnici naše jedinice, pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice kao i Specijalne brigade VS izuzetno hrabri i pošteni i da predstavljaju ponos naše države. Razlika između SAJ-a i Žandarmerije je pre svega u nameni. SAJ je Specijalna antiteroristička jedinica, a jedinica Žandarmerije je posebna jedinica. Treba reći da obe jedinice spadaju pod direkciju policije. SAJ je specijalizovana, brojčano manja jedinica koja je obučena za hapšenje terorista i opasnih kriminalaca. Naravno, to može da uradi i Žandarmerija, ali sa druge strane Žandarmerija pored tih poslova može da radi i sve ostale poslove koje sam naveo ranije. Važno je reći da je Žandarmerija nešto između vojne i policijske formacije jer je naše naoružanje i oprema u nekoj meri slično i sa naoružanjem Specijalne brigade, tako da postoje sličnosti  i sa Specijalnom brigadom Vojske Republike Srbije. Takođe, treba reći da smo sarađivali sa Specijalnom brigadom u akcijama na području kopnene zone bezbednosti, a naravno sarađujemo i na primeru obuka, vežbi i seminara tako da smo u stanju da zajednički delujemo na terenu ako to državni vrh zahteva od nas. Ove dve jedinice i mi smo tu da iznesemo najveći teret kada je u pitanju zaštita države i svih njenih građana.

,,Žandarmerija je vrlo kompleksna, ozbiljna i visokoobučena jedinica za rešavanje mnogih poslova i zadataka“

  Ako pogledamo inostrane jedinice slične namene, koje jedinice biste vi izdvojili kao najbliže Žandarmeriji? Da li biste istakli neke vežbe koje ste sproveli u proteklom periodu?

Žandarmerija Republike Srbije je veoma slična kao i žandarmerije u okruženju. Pre svega, mislim da naša Žandarmerija ima sličnosti sa rumunskom i  bugarskom, iako smo ipak obučeniji i sposobniji u odnosu na njih. Moram reći da smo imali saradnju i sa francuskom Žandarmerijom, kao i sa španskom Civilnom gardom, a u planu je saradnja i sa turskom Žandarmerijom, koja je naravno mnogo veća i brojnija nego naša hrabra jedinica. Što se tiče namene, uglavnom su sve jedinice slične, čak i iste. Razlika je u tome što se negde Žandarmerija nalazi pod upravom vojske kao što je bio primer u Turskoj do nedavno, a negde pod upravom policije. Postoje i razlike u organizaciji, kao i u mogućnostima, opremi i sredstvima. Međutim, mogu slobodno reći da naša Žandarmerija stoji rame uz rame sa ostalim Žandarmerijama, osim kada je u pitanju brojno stanje koje zavisi od veličine države i stanovništva, ali u odnosu na  mogućnosti smatram da se nalazimo u samom vrhu.

Što se tiče zajedničkih vežbi, najviše smo sarađivali sa specijalnim jedinicama Republike Srpske. Imali smo vežbe i sa Specijalnom brigadom i SAJ. U Kraljevu je prošle godine bila velika zajednička vežba policije i vojske pod nazivom Zajednički udar. Tamo ste mogli videti sposobnost i organizovanost ovih jedinica, kao i zadovoljstvo građana i državnog vrha koji je tada bio prisutan. Imamo najviše zajedničkih vežbi sa ostalim jedinicama Vojske Republike Srbije, nešto manje, nažalost, sa žandarmerijama iz zemalja u okruženju. Ali se nadam da će u narednom periodu biti više takve saradnje. Ove godine imamo i zajedničku obuku sa austrijskom policijom na Kopaoniku iz oblasti zimskog alpinizma i nadam se da će se ta obuka proširiti. Dakle, saradnja je prisutna sa ovakvim i sličnim jedinicama.

Šta nam možete reći, kao komandant Žandarmerije, o Vašim daljim planovima? Da li biste nešto menjali  u narednom periodu i da li ste zadovoljni trenutnim stanjem u Žandarmeriji?

Pre svega, moram reći da Žandarmerija i ja kao komandant imamo veliku podršku od strane  direktora policije Vladimira Rebića i ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića. Uz njihovu podršku u proteklih godinu dana, od kada sam ja na čelu ove jedinice, dobili smo na korišćenje oko 40 oklopnih i 20 patrolnih vozila škoda rapid, 18 tojota, džipova landkruzera, novu uniformu i određenu količinu naoružanja (pušaka, pištolja i dalekometnih snajperskih pušaka) i veću količinu municije koja nam je izuzetno potrebna za obuku i vežbanje. Sve to su preduslovi za jedan ozbiljniji i bolji rad, kako bismo mogli bolje i lakše da vežbamo i sigurno da ćemo biti efikasniji i spremniji nego što smo bili. Imati adekvatnu podršku i preduslove za rad je izuzetno bitno za postizanje dobrih rezultata rada u ovakvoj jedinici, drago mi je da ih mi imamo i ja ću se truditi da ih svojim radom i trudom opravdam.

Međutim, u 2018. godini Žandarmerija je ostala bez značajnog broja veoma kvalitetnih službenika zbog njihovog penzionisanja. S obrzirom na to, moj osnovni zadatak će biti da pokušamo da podmladimo Žandarmeriju, a jedan od razloga zbog kojih to želim da uradim jeste da je učinim jos jačom, ubojitijom i savremenijom nego što je sad. Moram vam reći da sam zadovoljan trenutnim stanjem i odnosom prema radu svih zaposlenih u Žandarmeriji. Ali neću se zaustaviti tu, već ću se boriti da stanje bude još bolje i bar za jednu stepenicu više nego što je sad. Naravno, nadam se da će i oni koji dođu posle mene još više unaprediti ovu jedinicu.

Takođe, treba reći da smo u drugoj polovini prošle godine raspisali konkurs za popunu ljudstva Žandarmerije iz redova policije i posle svih selekcionih obuka, jedan broj policijskih službenika dobio je dozvolu za rad u Žandarmeriji. Nadam se da će ministar unutrašnjih poslova podržati moj predlog da se raspiše konkurs za dalju popunu jedinice iz redova radnika Ministarstva unutrašnjih poslova, a takođe postoji mogućnost da uz podršku ministra raspišemo i konkurs za popunu jedinice Žandarmerije iz redova civila.

,,Moj osnovni zadatak će biti da pokušamo da podmladimo Žandarmeriju, a jedan od razloga zbog kojih to želim da uradim jeste da je učinim jos jačom, ubojitijom i savremenijom nego što je sad“

Radili ste u Kraljevu, kao i u kopnenoj zoni bezbednosti, kakva su Vaša iskustva po tom pitanju i da li ste imali bliske susrete sa terorističkim organizacijama?

Na početku sam rekao da sam radio u Kraljevu. Bio sam angažovan na više pozicija, na mestu pomoćnika komandira za saobraćajnu policiju, potom na mestu komandira stanice, zatim zamenika  načelnika policije, kao i na mestu pomoćnika načelnika sekretarijata za policijske poslove. Dok sam za vreme rada u Kragujevcu bio sam angažovan  na teritoriji kopnene zone bezbednosti i često sam odlazio na teritoriju opština Vranje, Preševo i Bujanovac. Kako sam prošao borbene obuke i imam zvanje instruktora, odlazio sam na teriroriju kopnene zone bezbednosti još dok se Žandarmerija nije formirala. Za to vreme bilo je kontakta sa terorističkim organizacijama, jer poznato vam je kakva je situacija bila na tom terenu i da je bilo upada sa teritorije takozvane Države Kosovo i Severne Makedonije. Naš zadatak je bio da zaštitimo granicu i stanovnike u toj oblasti i mislim da  smo taj svoj zadatak obavili jako dobro i na korektan način. Naravno, bilo je tu teških trenutaka, oružanih sukoba i borbi, ali jednostavno kao policajac i pripadnik Žandarmerije moraš biti spreman da odgovoriš u takvim situacijama. U tom periodu lično nisam imao gubitke, ali Žandarmerija je, nažalost, imala nekoliko gubitaka, ostali smo bez osam kolega koji su hrabro dali život za Republiku Srbiju.

Na koji način Žandarmerija doprinosi bezbednosti građana Republike Srbije i da li uživate poverenje i poštovanje građana prilikom susreta sa njima?

Mislim da samom pojavom na javnim mestima mi delujemo, pre svega, preventivno na nekog ko bi želeo da naruši javni red ili je imao nameru da izvrši neko krivično delo. Moram da istaknem da na području Beograda imamo dvadesetčetvoročasovnu kontrolu kroz patrole koje deluju zajedno sa interventnom jedinicom, slične patrole imamo i na teritoriji grada Niša. Do sada smo imali oko 1500 delatnosti, tom prilikom je pronađena određena količina marihuane, spida,  ekstazija, heroina i kokaina. Imali smo 185 privedenih lica koje smo predali policiji na teritoriji grada Beograda i oko 120 pronađenih lica za koje je bila je organizovana potraga.

Tako da sam siguran da svojim odnosom i stavom delujemo preventivno na potencijalne izvršioce krivičnih dela, mislim da svojim načinom rada ostavljamo jedan lep utisak na većinu građana Srbije, da im ulivamo poverenje i sigurnost u našoj blizini. Budite sigurni da ćemo se truditi da se  građani Srbije osećaju još sigurnije u našem prisustvu i da stvorimo okruženje i ambijent koji uliva mir i stabilnost u životu. Odazivamo se svim pozivima lokalne zajednice i okruženju. Moram reći da, pored Žandarmerije, imamo i ronilački centar, imamo odrede Žandarmerije u Nišu, Novom Sadu i Kraljevu, imamo odličan odnos sa lokalnom zajednicom i odazivamo se bilo kom pozivu ma kakva pomoć bila potrebna, kako bismo se kao jedinica približili građanima i lokalnoj samoupravi.

Pored svega što radimo iz našeg delokruga rada, bitno je pomenuti da se pripadnici Žandarmerije odazivaju veoma često na akcije dobrovoljnog davanja krvi i taj broj ide preko 1500 jedinica krvi na godišnjem nivou. Takođe, odazivamo se na sve humanitarne akcije i prikupljamo novac za lečenje, nabavku opreme za škole i druge ustanove. Moram da istaknem da mi je posebno zadovoljstvo što pored hrabrosti i odvažnosti, pripadnici Žandarmerije pokazuju humanost u svom životu i radu.

 

Razgovarala Jasmina Andrić

Maj 2019.