Svet je prepun nafte međutim potražnja za njom je trenutno izuzetno mala pa joj cena strmoglavo pada
Ovih dana cena crnog zlata dostiže istorijski minimum a stručnjaci izjavljuju da tako nešto ne treba da nas iznenađuje. Oni glavni uzrok smanjene potražnje nafte vide u pandemiji korona virusa kao i u merama koje vlade sprovode kako bi se epidemija obuzdala.
Globalna modernizacija i industrijalizacija u prošlom veku dovela je do toga da nafta kao pokretač najvećeg broja mašina na svetu bude jedna od najtraženijih ruda ikada u istoriji čovečanstva i tako veoma bitan element na svetskoj berzi. Međutim ispostavilo se da su strmoglave amplitude na berzi i svetskoj ekonomiji itekako realna situacija pogotovo kada su u pitanju globalne krize.
Restriktivne mere koje su uvele vlade velikog broja država na svetu ograničili su slobodu kretanja ljudi pa je tako skoro obustavljen drumski i avio saobraćaj što je direktno uticalo na potražnju nafte na tržištu. Veliki broj ljudi primoran je da radi od kuće i da pronalazi nove načine poslovanja pa tako ljudi nemaju potrebu da upale svoj automobil i odvezu se na posao ili gradilište.
Dodatni problem je taj što naftne kompanije nisu prestale sa radom pa tako i dalje eksploatišu naftne bušotine i stvaraju dodatne zalihe što dovodi u pitnje kapacitet skladištenja zaliha nafte. Pojedini zapadni mediji navode da će primarna skladišta nafte biti popunjena u maju i junu ove godine pa tako države sada pokušavaju da nađu rešenje i obezbede dodadne kapacitete skladištenja ove rude. Ipak dalja proizvodnja nafte i neprilagođenost ponude potražnji će zasigurno dovesti do krize u naftnom sektoru zbog pada potrošnje pa će se to sigurno odraziti na broj zaposlenih u naftnim kompanijama kao i na visinu njihovih primanja.
Pošto proizvodnja nafte igra veoma bitnu ulogu u ekonomijama država pogotovo SAD, Rusije i EU ova situacija zadaje dodatne teškoće državama OPEKA kako rešiti ovaj problem. Posebnu dimenziju problema izaziva politički sukob Rusije i Saudijske Arabije oko toga koliko je potrebno smanjiti proizvodnju sirove nafte. Rusija je htela iskoristiti ovu krizu kako bi nanela štetu glavnom globalnom konkurentu SAD koje važe za jedne od najjačih proizvođača nafte na svetu. Moskva je smatrala da će nastavkom proivodnje nafte izazvati pad cene koje će najveću štetu naneti upravo SAD, međutim umešala se Saudijska Arabija kao poltron Amerikanaca i ogromnim popustima na svoju naftu izazvala globalno niske cene nafte i naftnu krizu.
SAD su kroz godine imale jednostavan i efikasan plan kada je u pitanju biznis sa naftom. Naime one su koristile svoju političku i vojnu moć izazivajući razne sukobe u državama koje su bogate naftom a onda u vreme krize slale svoje privatne kompanije kako bi eksploatisale bušotine dok ih štiti moćna američka vojska koja je bila na misiji „širenja demokratije i ljudskih prava“. Rezultat tih političkih kriza je bio skok cena nafte od kojih bi profitirale naftne kompanije odnosno države koje stoje iza njih. U ovom slučaju SAD. Bogatstvo SAD kada je u pitanju biznis sa naftom ne potiče samo iz krvavih ratova na Bliskom istoku, već i od postavljanja poltronskih režima u državama Afrike i Južne Amerike koje američkim naftnim kompanijama omogućavaju povoljne uslove za eksploataciju bušotina u zamenu za osiguranje ostanka na vlasti. Pored toga SAD su razvile tehnološki napredan način eksploatacije nafte preko tkzv. naftnih škrinjaca koji je zastupljen u Kanadi i donosi pozamašne količine nafte ali isto tako i unuištava životnu sredinu na mestu gde se eksploatiše. Bilo kako bilo ova naftna kriza i pad cena nafte će itekako pogoditi SAD pa će Tramp imati pune ruke posla do kraj izborne godine.
Država koja prema istraživanjima ima najviše šansi da profitira iz pada cene nafte jeste Kina koja je sada skoncentrisana na ekonomski oporavak države pošto je korona virus u toj državi pobeđen. Kina je iskoristila rekordni pad cena nafte kako bi povećala uvoz ove rude i tako kasnije spremno dočekala porast cene nafte kada se ekonomski život bude vratio u normalu. Kina u skladištenju rude za koju predviđa da će joj cena naglo porasti vidi mogućnost dodatnog ekonomskog rasta kako bi se što više amortizovale ekonomske posledice epidemije korona virusa.
Pored nafte poštoji još pregršt ruda koje su itekako tražene u skorijoj istoriji i kojima se predviđa nagli skok potražnje u budućim decenijama. Možda nas, usled epidemije korona virusa modernizacije i tehnolškog napretka očekuje potpuna propast crnog zlata u budućnosti pa će na mesto nafte doći neko drugo blago koje će svetske sile pokušati da steknu. U svakom slučaju teško je zamisliti naftu onako bezvrednu kao što je bila polovinom 19. veka kada su Rusi započeli pregovore sa Amerikancima o prodaji Aljaske za koju tad još nisu znali da sadrži velike količine crnog zlata, pa teba očekivati da nafta ostane na svetskoj pozornici bar do polovine ovog veka.
Piše: Petar Milošević