RADIKALIZACIJA ZA VREME PANDEMIJE KAO GORUĆI BEZBEDNOSNI PROBLEM

Porast radikalizacije u celom svetu dostigao je zabrinjavajuće razmere, čemu je doprinela veća vezanost ranjivih grupa za propagandne sadržaje na internetu ali i otpor prema novoj realnosti

Od izbijanja pandemije bilo je očigledno da ekstremističke grupe uspešno pokušavaju da iskoriste rastuću nesigurnost kod generalne populacije, unoseći virus u svoje postojeće narative sa povećanim obimom onlajn propagande. Veliki broj radova i stručnjaka se osvrnulo na ovu pretnju, upozoravajući da je „zarobljena publika“ zaglavljena kod kuće tokom izolacije ili ograničenog kretanja, kojoj je dosadno i koja se oseća usamljeno, kojoj nije preostalo ništa drugo osim da surfuje internetom i tako ranjiva biva izložena uticajima propagande. Pošto je pandemija primorala ljude da rade i uče od kuće, oni provode više vremena na internetu nego ikada ranije. Uz to, navodno, dolazi i povećan rizik od izlaganja ekstremističkim sadržajima, radikalizacije i, na kraju, upuštanja u nasilje. Pa ipak, skoro dve godine od početka pandemije, podaci pokazuju da se predviđeni porast terorizma nije ostvario. Naravno, moglo bi se reći da se ljudi radikalizuju, ali jednostavno tek treba da deluju. Iako postoji vreme kašnjenja između radikalizacije i mobilizacije do nasilja, nije neuobičajeno da ljudi krenu na ovo putovanje u roku od nekoliko meseci. Što je još važnije, čini se da je prognozirani talas terorizma izazvanog pandemijom preuveličan i da počiva na skupu nesigurnih pretpostavki. Ove različite pretpostavke podržavaju ono što nazivamo teorijom „savršene oluje“ o COVID-19 i terorizmu, na koju se treba i kritički osvrnuti. Mnoge izjave govore o tome kao što je pomoćnik komesara Britanske metropolitenske policije Nil Basu rekao članovima parlamenta: njegov „najveći pojedinačni strah“ bio je da će ovaj spoj faktora dovesti do rastuće plime nasilnog ekstremizma i terorizma izazvanog COVID-om. Zaista, čini se da se i praktičari i naučnici terorizma slažu: „COVID-19 i ekstremizam su savršena oluja.

Ono što jeste potrebno je to da treba podstaći uravnoteženiju i rigorozniju diskusiju o efektima pandemije na terorizam, ekstremizam i radikalizaciju.

 

PROBLEMATIKA RADIKALIZACIJE I NASILNOG EKSTREMIZMA

Sve više literature o radikalizaciji, terorizmu i nasilnom ekstremizmu često zamagljuje sporna i slabo shvaćena priroda ovih termina. Termin „radikalizacija“ je uopšteno koristi se za označavanje procesa kojim pojedinci postaju ekstremni bilo u stavovima ili ponašanju, ili oboje i idu ka koraku dalje od normalnog. Međutim, postoji ograničen konsenzus o tome kako bi ovaj proces mogao da funkcioniše ali se njime često označava proces u kojem se pojedinac ili neka grupa sve više okreće stavovima i ideologiji koji odudara od onog što se smatra normlanim društvenim ponašanjem  . „Nasilni ekstremizam“ je isto tako sporan termin koji je sve više u upotrebi od 11. septmebra koja je krenula iz SAD-a čija ga administracija definiše kao „zagovaranje, angažovanje, pripremanje ili na drugi način podržavanje ideološki motivisano ili opravdano nasilje za dalje društvene, ekonomske ili političke ciljeve”. Široka definicija pokazuje da se o ovom terminu još raspravlja, a tako se postavljaju razna pitanja u vezi sa tim npr. Da li je nasilni ekstremizam, po definiciji, nešto što sprovode nedržavni akteri? ili da li nasilni ekstremizam uvek mora da bude ideološki ili može, na primer, biti kriminalan ili čak bez smisla? U širem smislu, označavanje fenomena određuje kako ga vidimo i kako ga upotrebljavamo . „Nasilni ekstremizam“ se često smatra inkluzivnijim terminom od
„terorizam“, iako se sve češće koriste kao sinonimi u upotrebi. „Nasilni ekstremizam“ se često usko primenjuje za islamističko nasilje, zanemarujući mnoge druge oblike nasilja koji pogađaju zemlje širom sveta. Većina istraživanja se fokusirala na to zašto i kako ljudi
postaju uvučeni u nasilni ekstremizam, nazivajuću je „radikalizacija“, i kako grupe i organizovane mreže koje predlažu takve akcije

DOBA NESLAGANJA

Koncept „digitalnog neslaganja” odnosi se na trenutno stanje u politici i javnoj sferi, koje je pogoršano međunarodnim „zaključavanjem“ zemalja usled pandemije COVID-19. Digitalno neslaganje opisuje novu svetsku epohu, gde je liberalni konsenzus od 1980-ih pa nadalje ugušen te su internet i društveni mediji postali forumi za bučnu debatu i ekstremističke glasove. Mnogi naučni radovi tvrde da su zaključavanja stvorila uslove za intenziviranje već polarizovane struje u politici, aktivizmu i uverenjima na internetu, kao i intenziviranje nejednakosti i sagregacije u ,,oflajn” svetu. Teško je preživeti pandemiju koja od nas zahteva rad, druženje i društeveno organizovanje pretežno onlajn, a još je teže kada onljan nastanu duboke podele  i glasne fragmentacije društva i neslaganje po mnogim pitanjima koja se uredno dele na levičari i desničari, vakseri i antivakseri, invalidi i sposobni, strejt  ili lgbt, vernik ili nevernik,

Istovremeno, svedoci smo radikalizacije  poznatih ličnosti, a sve više onih koji su poznati u on-line svetu. Eskaliraju i verebalni napadi i evociranje  traume od napada među manjinama, , posledicama rasizma, zlostavljanja unutar popularne kulture i
digitalno širenje ekstremitičke propagande. Ovo je dovelo do toga da fizički prostori više nisu neometani, već se agresija nakupljena onlajn, prenosi u fizički prostor i tada nastaju problemi.

RADIKALIZACIJA JE PRIMETNA KOD SVIH OD DESNIČARA DO BORACA ZA LJUDSKA PRAVA

Neki slučajevi radikalizacije i terorističkih napada u Evropi tokom 2020. godine se smatraju povezani sa pandemijom možemo videti u tabeli 1.(Justsecurity)

Tabela 1

Mesec Zemlja Incident Osumnjičeni Veza sa pandemijom Dodatni argument Beleške Radikalizacija
Džihadistički terorizam
April Francuska  Napad nožem Abdalah Ahmed-Osman Osumnjičeni je izjavio da više ne može da bude u svom malom stanu Osumnjičeni je odbacio džihadističku literaturu pronađenu u njegovoj kući, što ukazuje na mogući pokušaj pogrešnog usmjeravanja vlasti. Zatraženo je psihološko veštačenje Zaključavanje je verovatno doprinelo radikalizaciji i mobilizaciji pojedinca nasilju.
April Francuska Napad sa  vozilom Youssef T Mete su bila dva policajca koji su bili u patroli tokom zaključavanja Izbor ciljeva je možda bio oportunistički. U pismu u kojem objašnjava svoj napad, on je navodno želeo da umre kao mučenik Osumnjičeni je 2010. bio ranije umešan u sistem krivičnog pravosuđa za dela nasilja. Motivi i napad koji je usledio naizgled nisu povezani sa pandemijom.
Maj Španija Sprečen napad na stadion mladić, 34 godine Istraživači su primetili značajnu i zabrinjavajuću promenu ponašanja kod osumnjičenog nakon proglašenje vanrednog stanja i njegovog gubitka posla Osumnjičeni je već četiri godine ranije identifikovan kao osumnjičeni za terorizam. Osumnjičenog je vodio pripadnik ISIS-a. Plan za napad na fudbalsku utakmicu je napušten nakon što je otkazan zbog COVID-a. Gubitak posla zbog ograničenja zbog korona virusa verovatno je pokrenuo već radikalizovanog osumnjičenog da reaguje.
Jun Ujedinjeno kraljevstvo Sprečen napad sa eksplozivom 14 godišnje maloletno lice Osumnjičeni je brzo radikalizovan te je zatečen kako je ekperimentisao sa eksplozivima tokom zaključavanja Osumnjičeni se bavio propagandom ISIS-a najmanje od februara, pre zatvaranja. Osumnjičeni je oslobođen optužbi. Zaključavanje je možda ubrzalo radnju, ali nije bitno za radikalizaciju.
Okt Francuska Napad nožem Brahim Aouisaoui Osumnjičeni je bio pozitivan na korona virus tokom napada Nejasno je da li je COVID-19 uticao na njegovo donošenje odluka Pandemija je možda bila malo značajna za ovaj napad
Nov Austrija Napad oružjem Fejzulai Kujtim Napad je počeo par sati pred drugo zatvaranje u Austriji Osumnjičeni je bio na uslovnoj slobodi: ranije osuđen za pokušaj pridruživanja ISIS-u 2019. Zaključavanje je uticalo na osumnjičenog da deluje

U ostatku sveta sve veća radikalziacija je primetna u SAD gde su protesti BLM(Black lives matter) i ekstremnih desničara i levičara koristili svaku priliku za nasilje, koje se intenziviralo tokom predsedničkih izbora u SAD. Srećom mnogi napadi na bolnice, škole i verske objekte su osujećeni od strane obaveštajnih službi (Slučajevi Timoti Vilsona, Morela itd.)Pored toga masovne pucnjave(pogotvu u školama) su postale ponovo česte, a govor mržnje se može naći na svakom koraku.

U Srbiji se pored velikih podela na internetu i raznih ekstremističkih ispada može primetiti povećano koškanje i sve bliže fizičke obračune desničarskih i levičarskih ekstremista. Ono što je primetno jeste da jedna strana namerno izaziva drugu stranu ekstremnim akcijama ili društveno nepoželjnim ponašanjem, a sve je primetnije da su obično prvi koji počinju ove sukobe levičarski ekstremisti. Takvi primeri su se mogli videti oko murala Ratka Mladića i tokom obeležavanja raznih kontraverznih događaja u Centru za kulturnu dekontaminaciju.

Povučeni ovim stanjem, očigledno je da se fenomenu radikalizacije tokom pandemije treba posvetiti dublje, jer nove posledice doba neslaganje može tek početi da osećamo.