Dana 24.03.2022.godine Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Žozep Borelj obznanio je novu strategiju EU za bezbednost i odbranu, pod nazivom A STRATEGIC COMPASS FOR SECURITY AND DEFENCE For a European Union that protects its citizens, values and interests and contributes to international peace and security.
Iz navedene strategije (strateškog kompasa) prenosimo samo Uvodnik Žozepa Borelja i Sažetak dokumenta koji je jnapisan na 64 strane.
UVODNIK VISOKOG PREDSTAVNIKA
Geopolitičko buđenje Evrope
Rat protiv Ukrajine dokazuje da je Evropa još više u opasnosti nego što smo mislili samo pre nekoliko meseci, kada je predstavljen prvi nacrt ovog Strateškog kompasa. U igri su principi na kojima se grade međunarodni odnosi, ne samo oni iz Povelje UN i Helsinškog završnog akta. Istorija se ponovo ubrzava. Ova kriza je to još jasnije pokazala da živimo u svetu oblikovanom sirovom politikom moći, gde je sve naoružano i gde smo se suočiti sa žestokom bitkom narativa. Svi ovi trendovi su se dešavali već pre rata u Ukrajini; sada se ubrzavaju.
To znači da se i naš odgovor mora ubrzati – i jeste. Preduzeli smo brze akcije širokog spektra i razbili nekoliko tabua na putu: sankcije bez presedana, ogromnu podršku Ukrajini, uključujući, po prvi put ikada, finansiranje isporuke vojske opreme za zemlju koja je napadnuta i izgradnju široke međunarodne koalicije za podršku Ukrajini i povratka međunarodne legalnosti.
Sada moramo osigurati da geopolitičko buđenje EU pretvorimo u trajnije strateško držanje. Jer ima još mnogo toga da se uradi. Suština onoga što je EU uradila reagujući za invaziju Rusije bilo je ujedinjenje i korišćenje čitavog spektra politika i poluga EU kao instrumenata moći. Pokazali smo da smo spremni da platimo visoku cenu za odbranu naše i bezbednosti naših partnera – cena slobode. Trebalo bi da se nadovežemo na ovaj pristup u periodu koji je pred nama, u Ukrajini, ali i drugde.
Širom EU postoji jasna posvećenost da se iz ove krize izvuku prave lekcije širenja naoružanja i međuzavisnosti sa kojim se suočavamo. Ovo podrazumeva da se konačno uozbiljimo o pretnjama po naše strateške interese kojih smo bili svesni ali nismo uvek delovali. Uzmite energiju na primer. Godinama znamo da energija igra neproporcionalnu ulogu u odnosima EU i Rusije i da je Rusija koristila energiju kao političko oružje. Sada smo potpuno mobilisani da sasečemo našu preveliku zavisnost od uvoza energenata iz Rusije. Rat protiv Ukrajine čini hitnijim postizanje morske promene u bezbednosti EU i odbrane. To takođe znamo godinama, ali nismo uvek postupali po tome. Danas to niko ne poriče potrebne su nam snažne sposobnosti i spremnost da ih koristimo protiv čitavog spektra pretnji sa kojima se suočavamo. Kako to da se uradi u praksi je svrha Strateškog kompasa. Drugim rečima, Strateški kompas nije jedini odgovor na rat u Ukrajini kao taj odgovor prevazilazi oblast bezbednosti i odbrane. Slično, Strateški kompas govori o mnogo čemu više od rata u Ukrajini, jer moramo da se suočimo sa čitavim spektrom pretnji sa kojima se suočavamo. Zaista, svrha Strateškog kompasa je da usmerava neophodan razvoj bezbednosti EU i „dnevni red“ odbrane za narednih deset godina.
Dobra vest je da svakog dana vidimo sve više država članica koje su spremne da ulažu više u bezbednost i odbranu. Moramo osigurati da ove dobrodošle dodatne investicije budu izvršene saradnički, a ne na fragmentiran, nacionalni način. Moramo iskoristiti novi zamah da osiguramo da se konačno opremimo načinom razmišljanja, sredstvima i mehanizmima da branimo našu Uniju, naše građane i naše partnere.
Čineći to, EU će takođe pomoći da se ojača NATO i postane jači Transatlantik partner: partner koji je sposobniji da podeli teret održavanja međunarodnog mira i bezbednost. Ruska agresija na Ukrajinu pokazala je i koliko je NATO bitan za kolektivnu odbranu svojih članica i važnu ulogu koju EU igra u današnjem kompleksu bezbednosno-odbrambeno okruženje.
Novi svet pretnji
Rat protiv Ukrajine je najozbiljnija bezbednosna kriza u Evropi u poslednjih nekoliko decenija, ali pretnja Evropskoj bezbednosti očigledno dolazi iz različitih izvora, kako unutar Evrope, tako i šire. Naše bezbednosni interesi su u pitanju i na Zapadnom Balkanu, u Sahelu, na širem Bliskom istoku i u Indo-Pacifiku.
Ne treba zaboraviti da je svet pun situacija u kojima se suočavamo sa hibridnim taktikama i srednjim dinamikama konkurencije, zastrašivanja i prinude. Zaista, u Ukrajini kao i drugde, oruđe moći nisu samo vojnici, tenkovi i avioni već i finansijske sankcije ili uvoz i zabrane izvoza, kao i tokovi energije, i operacije dezinformisanja i stranog mešanja.
Pored toga, poslednjih godina smo videli instrumentalizaciju migranata, privatizaciju vojski i politizaciju kontrole osetljivih tehnologija. Dodajte ovome dinamiku državnih neuspeha, povlačenja demokratskih sloboda, plus napadi na ‘globalna zajednička dobra’ sajber prostor, otvoreno more i svemir, a zaključak je jasan: odbrana Evrope zahteva sveobuhvatan koncept bezbednosti.
Danas u Evropi postoji više svesti i saglasnosti o prirodi pretnji sa kojima se suočavamo – kao što postoji proces strateške konvergencije o tome šta da se radi. Evropljani će nastaviti da favorizuje dijalog umesto konfrontacije; diplomatija nad silom; multilateralizam a ne unilateralizam. Ali jasno je da ako želite da dijalog, diplomatija i multilateralizam uspeju, morate staviti moć iza toga. To je poenta „učiti govoriti jezikom moći“.
Slučaj za ambiciju i rezultate
Rad na ovom strateškom kompasu počeo je mnogo pre invazije na Ukrajinu. Zaista, a iz niza razloga zbog kojih se debata o evropskoj odbrani već ubrzala tokom 2021. Ovo je dovelo do zajedničkog priznanja da nam je potrebna promena. Dakle, lideri EU zadužili su me da smislim način da tu zajedničku ambiciju pretočim u predloge koji se mogu primeniti.
Tokom čitave vežbe, bio sam ubeđen da moramo biti ambiciozni, jer strateško okruženje koje se brzo pogoršava tera nas da delujemo. Ali isto tako treba da budemo orijentisani na rezultate i izbegavamo našu uobičajenu evropsku tendenciju da idemo na konceptualne ili institucionalne diskusije.
Često je lakše razgovarati – i ne slagati se – apstraktnim rečima, nego delovati i dogovoriti se kako da uradite stvari u konkretnom smislu. Takav stav ne možemo sebi priuštiti.
U svemu ovome, važno je shvatiti da u oblasti bezbednosti i odbrane ne krećemo od nule. Zaista, EU se poslednjih godina opremila brojnim instrumentima za uvođenje više koherentnosti u oblasti bezbednosti i odbrane. Strateški kompas se nadograđuje na ovaj proces.
To nije ni kristalna kugla za predviđanje budućnosti, ni srebrni metak koji će magično omogućiti Evropi da razvije zajedničku odbrambenu politiku preko noći. To je, međutim, vodič za pripremu, odluka i akcija.
Strateški kompas postavlja konkretne akcije u sledeća četiri dela rada da smo mi:
- Delovati brže i odlučnije kada se suočite sa krizama;
- Osigurati naše građane od pretnji koje se brzo menjaju;
- Investirati u sposobnosti i tehnologije koje su nam potrebne; i
- Udruživati se sa drugima radi postizanja zajedničkih ciljeva.
Da bismo ojačali naš kapacitet za delovanje, radićemo na jačanju naših misija upravljanja krizama i operacije i razvijaćemo Kapacitet EU za brzo raspoređivanje kako bi nam omogućio brzo raspoređivanje do 5.000 vojnika za različite vrste kriza. Povećaćemo spremnost naših snaga kroz redovne vežbe uživo (nikada do sada nije rađene na nivou EU), ojačati našu komandu i kontrolisati aranžmane i promovisati brže i fleksibilnije donošenje odluka. Proširićemo se naš kapacitet za borbu protiv sajber pretnji, dezinformacija i stranog mešanja. A mi ćemo produbiti ulaganje u neophodne strateške mogućnosti i kapacitete sledeće generacije. Ovo će učiniti EU sposobnijim pružaocem bezbednosti za svoje građane, ali i jačim globalnim partnerom radeći za međunarodni mir i bezbednost.
Više od papira koje obično proizvodimo u Briselu, Strateški kompas navodi konkretne akcije – sa jasnim rokovima za merenje napretka. Ovo je u vlasništvu država članica dokument koji je Savet sada usvojio. Potpisivanjem, države članicei se obavezuju da će ga sprovesti. Postojaće snažan proces praćenja kako bi se osigurala implementacija. Ovo su velike razlike u odnosu na Strategiju bezbednost EU iz 2003. godine i Globalnu strategiju iz 2016.
Kad, ako ne sad?
Istorija evropskih integracija puna je planova i inicijativa za jačanje bezbednosti EU i odbrambene politike. Većina je došla i otišla. Zato me ponekad ljudi pitaju zašto bi ovo vreme trebalo da bude drugačije. Za mene je razlika ovoga puta u brzini kojom se geopolitički kontekst menja. Ovo čini razloge za akciju hitnijim i zaista ubedljivijim. Ovo je jasno zbog rata u Ukrajini i šire implikacije koje revizionistička Rusija ima po evropsku bezbednost. Međutim, to ide dalje od toga: sve pretnje sa kojima se suočavamo širom sveta se pojačavaju i kapacitet pojedinačnih država članica da se izbore je nedovoljan i opada. Zato mi Evropljani moramao da investiramo u našu sposobnost da razmišljamo, odlučujemo i delujemo u strateškim terminima – zajedno sa našim partnerima i sami kada je potrebno.
Ohrabren sam novim osećajem ozbiljnosti i strateške svrhe koji je zavladao Evropom. Pretnje su sve veće, a troškovi neaktivnosti – „ne-Evrope“ – su jasni. Ubeđen sam da nam je potreban kvantni iskorak u oblasti bezbednosti i odbrane, sličan drugim velikim skokovima koje imamo napravljene u evropskoj istoriji.
Ja se žarko nadam da će nam ovaj strateški kompas pomoći da se konačno suočimo sa svojom bezbednosnom odgovornosti, pred našim građanima i ostatkom sveta. Kad, ako ne sad?
SAŽETAK STRATEGIJSKOG KOMPASA
Povratak rata u Evropu, uz neopravdanu i ničim izazvanu agresiju Rusije na Ukrajina, kao i velike geopolitičke promene dovode u pitanje našu sposobnost da promovišemo svoju viziju i branimo naše interese. Živimo u eri strateške konkurencije i složenih bezbednosnih pretnji. Vidimo da se sukobi, vojna gomilanja i agresije, kao i izvori nestabilnosti povećavaju u našem komšiluku i šire, što dovodi do teške humanitarne patnje i raseljavanja. Hibridne pretnje rastu i po učestalosti i po uticaju. Međuzavisnost je sve više konfliktna i meka moć naoružana: vakcine, podaci i tehnološki standardi su instrumenti političkih konkurencija. Pristup otvorenom moru, svemiru i digitalnoj sferi sve je sporniji.
Suočavamo se sa sve većim pokušajima ekonomske i energetske prinude. Štaviše, sukobi i nestabilnost su često otežani efektom klimatskih promena koji umnožavaju pretnju. Evropska unija je ujedinjenija nego ikad. Posvećeni smo odbrani evropske bezbednosti. Suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost na međunarodnom planu priznate granice treba u potpunosti poštovati. Podrškom Ukrajini u suočavanju sa ruskom vojsnom agresije, pokazujemo rešenost bez presedana da zajedno obnovimo mir u Evropi zajedno sa našim partnerima. Jača i sposobnija EU u oblasti bezbednosti i odbrane će doprinositi pozitivnoj globalnoj i transatlantskoj bezbednosti i komplementarna je NATO-u, koji ostaje temelj kolektivne odbrane njenih pripadnika. Transatlantski odnos i Saradnja EU-NATO, uz puno poštovanje principa navedenih u Ugovorima i onih dogovorenih od strane Evropskog saveta, uključujući principe inkluzivnosti, reciprociteta i donošenja odluka autonomija EU, ključni su za našu ukupnu bezbednost. EU ponovo potvrđuje svoju nameru da se intenzivira podrška globalnom poretku zasnovanom na pravilima, u čijem su središtu Ujedinjene nacije. Takođe će ojačati svoje strateško partnerstvo sa NATO-om i povećanje saradnje sa regionalnim partnerima, uključujući OEBS, AU i ASEAN.
Neprijateljskije bezbednosno okruženje zahteva od nas da napravimo kvantni skok napred i povećamo naš kapacitet i spremnost da delujemo, ojačatamo našu otpornost i obezbedimo solidarnost i uzajamnu pomoć. Solidarnost između država članica se ogleda u članu 42(7) UEU. EU mora da poveća svoje prisustvo, delotvornost i vidljivost u svom susedstvu i na svetu globalnoj sceni zajedničkim naporima i ulaganjima. Zajedno možemo pomoći u oblikovanju globalne budućnosti sprovođenjem strateškog pravca delovanja. Moramo da delujemo kao snažan i koherentan politički akter podržavati vrednosti i principe na kojima počivaju naše demokratije, preuzimati više odgovornosti za bezbednosti Evrope i njenih građana i podržavati međunarodni mir i bezbednost, kao i ljudsku bezbednost, zajedno sa partnerima, uz uvažavanje specifičnosti odbrambene politike pojedinih država članica.
Strateški kompas označava visok nivo ambicija za našu agendu bezbednosti i odbrane:
Akcije
- Pružanje zajedničke procene našeg strateškog okruženja, pretnji i izazova sa kojima se suočavamo i njihove implikacije na EU;
- Donošenje veće koherentnosti i opšteg smisla za akcije u oblasti bezbednosti i odbrane koja je već u toku;
- Postavljanje novih načina i sredstava za poboljšanje naše kolektivne sposobnosti da odbranimo bezbednost naših građani i naše Unije;
- Određivanje jasnih ciljeva i prekretnica za merenje napretka.
U tom cilju, obavezujemo se na sledeće konkretne prioritetne akcije u četiri dela rada:
Moramo biti u stanju da reagujemo brzo i snažno kad god izbije kriza, sa partnerima ako je moguće i sam kada je potrebno. U tom cilju ćemo:
- Ojačati naše civilne i vojne misije i operacije ZBOP pružanjem sa snažnijim i fleksibilnijim mandatima, promovišući brze i fleksibilnije procese donošenja odluka i obezbeđivanje veće finansijske solidarnosti, a takođe promovisanje bliske saradnje sa ad hoc misijama i operacijama pod vođstvom Evrope. Ojačaćemo našu civilnu ZBOP kroz novi Sporazum koji omogućava bržu primenu u složenim okruženjima;
- Razviti kapacitet EU za brzo raspoređivanje koji će nam omogućiti da brzo razmestimo do 5.000 vojnika za različite vrste kriza;
- Ojačati naše komandne i kontrolne strukture, posebno Vojsku Sposobnost planiranja i sprovođenja, i povećati našu spremnost i saradnju kroz povećanje vojne mobilnosti i redovne vežbe uživo, posebno kapaciteta za brzo raspoređivanje.
Bezbednost
Moramo da poboljšamo našu sposobnost da predvidimo pretnje, garantujemo siguran pristup strateškim domenima i zaštitimo naše građane. U tom cilju ćemo:
- Pojačati naše obaveštajne kapacitete, kao što je jedinstvena obaveštajna i analiza EU Kapacitet (SIAC) okvir za poboljšanje naše svesti o situaciji i strateškog predviđanja;
- Kreirati hibridnu kutiju sa alatkama EU koja objedinjuje različite instrumente koji otkrivaju i reaguju na širok spektar hibridnih pretnji. U ovom kontekstu, mi ćemo razviti namensku kutiju alata za rešavanje manipulacije stranim informacijama;
- Dalje razvijati Politiku sajber odbrane EU kako bismo bili bolje pripremljeni za i odgovori na sajber napade; ojačati naše akcije u pomorstvu, vazduhu i svemirskom domenu, posebno širenjem Koordinisanih pomorskih prisustva u drugim oblastima, počevši od Indo-Pacifika, i razvojem svemirske strategije EU za bezbednost i odbranu.
Investicije
Moramo više i bolje ulagati u sposobnosti i inovativne tehnologije, popuniti strateške praznine i smanjenje tehnološke i industrijske zavisnosti. U tom cilju, mi ćemo:
- Trošiti više i bolje u odbrani i poboljšaćemo razvoj naših sposobnosti i planiranja za bolje rešavanje operativne realnosti i novih pretnji i izazova;
- Tražiti zajednička rešenja za razvoj neophodnih strateških faktora za naše misije i operacije, kao i mogućnosti sledeće generacije u svim operativnim domenima, kao što su vrhunske pomorske platforme, budući borbeni vazduhoplovni sistemi, svemirske sposobnosti i borbeni tenkovi;
- U potpunosti iskoristiti stalnu strukturiranu saradnju i evropski odbrani Fond za zajednički razvoj najsavremenijih vojnih sposobnosti i ulaganja u tehnološke inovacije za odbranu i kreiranje nove odbrambene inovacije Centra u okviru Evropske odbrambene agencije.
Pertneri
Moramo da ojačamo našu saradnju sa partnerima kako bismo odgovorili na zajedničke pretnje i izazove. U tom cilju ćemo:
- Ojačati strateško partnerstvo sa NATO-om i UN-om kroz strukturiranije političke dijaloge kao i operativna i tematsku saradnju. Takođe, moramo povećati našu saradnju sa regionalnim partnerima, uključujući OEBS, AU i ASEAN;
- Pojačati saradnju sa bilateralnim partnerima koji dele iste vrednosti i interesovanja kao što su Sjedinjene Države, Norveška, Kanada, Velika Britanija i Japan. Razvijati partnerstvo po meri na Zapadnom Balkanu, našem istočnom i južnom susedstvu kao i u Africi, Aziji i Latinskoj Americi;
- Razviti Partnerski forum EU za bezbednost i odbranu radi bliže saradnje sas partnerima i efikasnosti za rešavanje zajedničkih izazova.
Zbog toga ovaj Strateški kompas postavlja ambiciozan, ali ostvariv plan – ojačati našu bezbednosnu i odbrambenu politiku do 2030. Slučaj za novi podsticaj o bezbednosti i odbrani EU je ubedljiv: neprijateljskije okruženje i šire geopolitički trendovi pozivaju EU da preuzme veći deo odgovornosti za svoju sopstvenu bezbednost.
U daljem tekstu strategije, osim Uvoda, detaljno se razradjuju navedenih 5 segmenata Strategijskog kompasa i daje kraći Zaključak.
Prof.dr Božidar Forca
Tzv. demokratski svet neposlušnim autokratijama i populizmima danas suprotstavlja demofašizam, modernu ideološku perverziju i diktaturu tek nekolicine “prosvećenih”, zasnovanu na mediokritetskom utilitarizmu, iluziji o kulturnoj izuzetnosti i precedentnom pravu sile, ali i izuzetnosti od odgovornosti. Taj svet danas zabranjuje Dostojevskog, Tolstoja, Puškina, Čajkovskog, decenijama histerično propisuje “nuklearne” ekonomske sankcije stotinama miliona nedužnih ljudi, u kombinaciji sa milosrdnim bombama oplemenjenim, politički čistim, osiromašenim uranijumom gde god je to moguće bez adekvatnog otpora. U medijski isceniranom ideološkom košmaru, brutalnoj manipulaciji kolektivnim strahom od invazije neo Mongola sa Istoka, koji su u naizgled bezazlenoj igri moći realno pobedili sopstvene učitelje, “pošteno”, neki i vekovima, igrajući po pravilima, civilizacija se danas našla u apsurdnoj situaciji. Sadomazohističko ludilo je uzelo maha i čini se da izmiče kontroli.