RAKETA IZNAD JAPANA VESNIK NOVIH SUKOBA?

U jeku sukoba u Ukrajini, Severna Koreja ispalila je balističku raketu koja je preletela Japan. Iako je raketa po informacijama japanske televizije pala 3000 km od Japana ova vest uznemirila je mnoge aktuelizujući pitanje da li sukob u Ukrajini može da se reflektuje i na druga neuralgična područja?

Severna Koreja je ove godine lansirala preko 40 raketa. Međutim, od 2017. godine do sada ni jedna raketa nije preletela ovu teritoriju. Vlada Japana je saopštila da je raketa nadletela severoistočni Japan pre nego što je pala u  Tihi okean, pri tom je pored osuda ovog čina navedeno da nije pričinjena nikakva šeteta Japanu niti da ima nastradalih lica. Usledile su mnogobrojne osude od Južne Koreje, preko Evropske unije do SAD. Zašto je balistički prelet japanske teritorije rizik?

UPOZORENJE

Ispaljivanje severnokorjeske rakete izazvalo je aktiviranje sistema za uzbunu i Japanci su pozvani da se sakriju u skloništima dok opasnost ne prođe. Namera Severne Koreje pak nije bila  da uplaši građane Japana već da pošalje širu poruku. Ne samo da je Japan pod patronatom SAD pa samo preletanje ove teritorije ima simboliku već je upitan i domet sporne rakete.

Glavni štab južnokorejske vojske saopštio je da se ,,čini da je bila reč o raketi srednjeg doma lansiranoj iz severnokorejske pokrajine Jagang“. Zajedničke procene Južne Koreje i Japana pokazale su da je raketa letela oko 4.500 kmna visini od oko 1.000 km i  da je sletela na nešto više od 3000 km od severne obale Japana. Međutim, ključna opasnost leži u tome što je ovaj prelet pokazao da  rakete koje lansira Severna Koreja mogu da dobace do američke teritorije Guam, na kojoj se nalazi američka vojska. Te mnogi eksperti smatraju da lansiranje ove balističke rakete nije samo provokacija Japana već direktna pretnja SAD-u.

Čovek gleda tv program na kome se prikazuju vesti sa snimcima severnokorejskog raketnog testa, na železničkoj stanici u Seulu 28. septembra 2022. AFPPIKS

NUKLEARNI ARSENAL

Prema procenama, pre svega onim koje dolaze iz Južne Koreje reč je o raketi “Hvasong 12” koja je zapravo severnokorejska raketa srednjeg dometa od oko 4500 km, a lansirana je prvi put 14.maja 2017. godine. Veruje se da je pogonski sistem Hvasonga-12 varijanta ruskog raketnog motora RD-250, motora koji se koristi na ruskom ICBM SS-18. Iako se prvo spekulisalo da je Hvasong-12 modifikacija severnokorejske interkontinentalne rakete KN-08. Karakteristike Hvasonga-12 dobijene na testu od 14. maja, kao što su tip motora i lansirni uređaj, pokazale su  da je u pitanju potpuno drugačiji dizajn.

Prema Korejskoj centralnoj novinskoj agenciji, Hvasong-12 je „sposoban da nosi tešku nuklearnu bojevu glavu velike veličine. Dakle ova raketa može da nosi kako konvencionalno tako i nuklearno punjenje i tu zapravo leži opasnost.

Podsećanja radi Severna Koreja spada u tri nuklearne država koje nisu potpisale sporazum o zabrani širenja atomskog oružja (NTP), a 2019. godine je napustila nuklearne pregovore sa Sjedinjenim Državama. Od tada je nastavila sa testiranjem raketa, izvršivši rekordan broj lansiranja ove godine.

REAKCIJE

Ispaljivanje ove rakete izazvalo je burne reakcije međunarodne zajednice. Japanski premijer nazvao je čin Pjongjanga „varvarskim“. Šarl Mišel, predsednik Evropskog saveta osudio je severnokorejsko lansiranje balističke rakete nazivajući to „neopravdanom agresijom“. Dok je Bela kuća saopštila da su SAD konsultovale Južnu Koreju i Japan oko odgovora na ovaj čin.  Američka komanda u regionu Azije i Pacifika je takođe, u posebnom saopštenju,  osudila  ispaljivanje rakete navodeći da „preuzete obaveze Vašingtona o odbrani Japana i Južne Koreje ostaju nepokolebljive“.

S obzirom na odnose Severne Koreje sa SAD i njen nuklearni arsenal sa jedne strane, ali i na kritičnost međunarodnih odnosa zbog sukoba u Ukrajini sa druge strane ovakve reakcije ne čude. Iako se dosta pažnje obraćalo na Kinu i Tajvan lansiranje  rakete preko japanske teritorije pokazalo je da se  sukobi vrlo lako mogu reflektovati i na druge neuralgične tačke, što bi dodatno destabilizovalo međunarodnu bezbednost ali i ekonomsku sliku sveta.

izvor naslovne fotografije: Thomson Reuters