BAJDENOVA STRATEGIJA: NEMA VREMENA ZA GUBLJENJE U NADMETANJU ZA 21.VEK

Dana 12. oktobra 2022. godine konačno je ugledala svetlo dana najnovija Strategija nacionalne bezbednosti SAD. Kažemo „konačno“, jer su prošli svi propisani rokovi u kojima nova administracija američkog predsednika treba da objavi dokument. Ti propisi utvrđeni su u Zakonu o nacionalnoj bezbednosti iz 1947, a inovirani u Nikolas-Goldvortijevom aktu iz 1986. Od 1987 (vreme predsednika Regana) Strategija nacionalne bezbednosti se pojavljuje javno kao dokument. Tako, od 1987 do Bajdenove strategije (2022) objavljeno je 18 dokumenata. Najrevnosnija je bila administracija Bila Klintona, koja je za vreme njegove vladavine posle Džordža Buša (starijeg) a pre Džordža Buša (mlađi) skoro svake godine objavljivala tu strategiju. Od Džordža Buša (mlađi) na ovamo uspostavljeno je pravilo da se strategija ne donosi svake godine, već da adminitracija pfredsednika SAD objavi jedan takav dokument za vreme svog mandata. Tako, Džordž Buš (mlađi) je doneo 2 strategije, Barak Obama 2 strategije i Donlad Tram jednu. Strategije nacionalne bezbednosti SAD, uobičajeno, nazivaju se prema predsedniku (Reganova, Klintonova, Bušova, Obamina, Trampova) i evo sada – Bajdenova strategija. Na „kašnjenje“ Bajdenove strategije najveći uticaj je imala pozicija i aktivnosti Kine i, posebno, Rusije. U tom smislu, prošle (2021) godine je izdat jedan radni dokument – „Privremeni vodič kroz nacionalnu bezbednost”, o kom smo pisali baš na portalu magazina Odbrana i bezbednost.

STRUKTURA BAJDENOVE STRATEGIJE 2022

Strategija nacionalne bezbednosti SAD (18 do sada objavljenih, od 1987) nema ustaljenu formu, kao što je to slučaj kod većine strategija u svetu (u drugim državama). Tako, forma se razlikuje od predsednika do predsednika. Ipak, uobičajeno, strategija (u najvećem dselu) ima Uvodnik predsednika, nekoliko celina koje primarno opisuju nacionalne interese SAD i način njihovog ostvarivanja, gde su zahvaćeni i izazovi, rizici i pretnje, odnos strategije prema regionima sveta i zaključak.

Bajdenova strategija 2022 je dokument koji je napisan na 48 strana, sa tri posebna prikaza, a osim predsednikovog Uvodnika i Zaključka, ima 4 celine:

I deo: TAKMIČENJE ZA ONO ŠTO DOLAZI (SLEDI)

II deo: ULAGANJE U NAŠU SNAGU

III deo: NAŠI GLOBALNI PRIORITETI

IV deo: NAŠA STRATEGIJA PO REGIONIMA

Na prvi pogled se vidi da strategija nema poseban deo o nacionalnim interesima SAD, što je zastupljeno u svim dosadašnjim dokumentima. Na primer, Trampova strategija iz 2017 imala je 4 celine, u kojima su opisana 4 vitalna nacionalna interesa SAD i način njihovog ostvarivanja. Peta celina Trampove strategije odnosila se na primenu te strategije u pojedinim regionima sveta. Da, tačno je da se kao u drugim strategijama u Bajdenovoj ne navode posebno nacionalni interesi SAD u dokumentu, ali celim dokumentom provejava najvažniji nacionalni interes SAD, koji je sadržan i u prethodnim strategijama – BITI SVETSKI LIDER. Istini za volju, Bajdenova administracija je 2021 („Privremeni vodič kroz nacionalnu bezbednost”) posebno podvukla 3 nacionalna interesa SAD: 1) ) zaštita bezbednosti američkog naroda, 2) širenje ekonomskog prosperiteta i prilika i 3) ostvarivanje i odbrana demokratskih vrednosti.

SADRŽAJ DOKUMENTA

Najava najnovije Startegije nacionalne bezbednosti SAD u medijima nije privukla neku veliku pažnju, niti su osvrti na taj dokument nešto široki. Tako na primer, Bajdenov savetnik za nacionalnu bezbednost (Džejk Salivan), o dokumentu se osvrnuo sa nekoliko aspekata: 1) Rusija je glavna bezbednosna pretnja; 2) Kina predstavlja najznačajniji geopolitički izazov, 3) tako, Kina i Rusija predstavljaju izazove „različite“ prirode, 4) SAD nemaju nameru da razvijaju konkurenciju između zemalja formiranjem „tvrdih blokova“ , 5) SAD ne žele sukob, niti novi hladni rat i 6) SAD ne koriste nijednu državu kao „proksi“ državu, već komunicira sa tim državama u nameri pronalaženja puta za ostvarivanje njihovih interesa.

Pažljivo čitajući najnoviju strategiju (Bajdenova) nacionalne bezbednosti 2022, mogli bismo je okarakterisati na sledeći način: NEMA VREMENA ZA GUBLJENJE U NASTOJANJU SAD DA VLADAJU U 21. VEKU, za šta  TREBA NADMAŠITI KINU I OBUZDATI RUSIJU.

Dakle, prethodno navedeni MOTO Bajdenove strategije nije ništa novo, a može se reći da je i očekivan, jer SAD nikako ne žele da prihvate kao realnost stvaranje novog svetskog poretka multipolarne prirode.

Ipak, iz metodoloških razloga, navešćemo šta se u kojoj celini Bajdenove strategije kaže, u najopštijem smislu.

U prvom delu (Takmičenje za ono što dolazi) Bajdenova strategija se posebno osvrće na pitanja

  • Naša trajna vizija
  • Naši trajna uloga
  • Priroda nadmetanja između demokratije i autokratije
  • Saradnja u rešavanju zajedničkih izazova u eri konkurencije

U Drugom delu – Ulaganje u našu snagu, težišno se govori o:

  • Ulaganje u našu nacionalnu moć radi održavanja konkurentske prednosti (savremena industrijska i imovinska strategija; ulaganje u ljude; jačanje naše demokratije)
  • Korišćenje demokratije za stvaranje najjačih mogućih koalicija (transformisana saradnja; inkluzivni svet; prosperitetni svet;
  • Modernizacija i jačanje naših oružanih snaga

Ovaj deo završava se pristupom INTEGISANOM ODVRAĆANJU koji je posebno „uramljen“, a podrazumeva:

  • Integracija u više domena, uvažavajući da strategije naših konkurenata funkcionišu širom vojne (kopnene, vazdušne, pomorske, sajber i svemirske) i nevojne (ekonomske, tehnološke i informacione) domene—a moramo i mi.
  • Integracija širom regiona, shvatajući da naši konkurenti kombinuju ekspanzivno ambicije sa rastućim sposobnostima da ugroze interese SAD u ključnim regionima i u domovina.
  • Integracija u celom spektru sukoba kako bi se sprečilo da konkurenti menjaju status quo na načine koji štete našim vitalnim interesima dok lebde ispod praga oružani sukob.
  • Integracija u vladi SAD kako bi se iskoristio čitav niz američkih prednosti, od diplomatije, obaveštajnih i ekonomskih alata do bezbednosne pomoći i odluke o držanju sile.
  • Integracija sa saveznicima i partnerima kroz ulaganja u interoperabilnost i zajedničku razvoj sposobnosti, kooperativno planiranje položaja i koordinisano diplomatsko i ekonomski pristupi.

U Trećem delu: “Naši globalni prioriteti”, praktično težištu i suštini strategije, primarno se govori o Kini i Rusiji, ali i drugim izazovima

  • Nadmašiti Kinu i obuzdati Rusiju (Kina, Rusija)
  • Saradnja na zajedničkim izazovima (klima i energija; pandemije i bioodbrana; nesigurnost hrane; kontrola proliferacije oružja; terorizam)
  • Oblikovanje pravila puta
  • Tehnologija
  • Sajber prostor
  • Trgovina i ekonomija
  • Taoci i nezakoniti protvorenici

IV DEO – Naša strategija po regionima, kao i u prethodnim strategijama, i u Bajdenovoj se posebno utvrđuje kako će se SAD angažovati u pojedinim regionima sveta. Pri tome, poznatu podelu regiona sveta, Bajdenova administracija i samim naslovom dela strategije (pitanja) usmerava na srž poruke strategije, gde se ističe:

  • Promovišite slobodan i otvoren Indo-Pacifik
  • Produbite naš savez sa Evropm
  • Negujte demokratiju i zajednički prosperitet za Zapadnu hemisferu
  • Podrška deeskalaciji i integraciji na Bliskom Istoku
  • Izgraditi američko-afričko pratnerstvo za 21.vek
  • Održavati mir na Arktiku

Pored navedenog, u ovom delu se govori uopšteno o zaštiti kopna, vazduha i svemira.

Na kraju je Zaključak, u kojem Bajden poručuje – nema vremena za gubljenje!

Pre zaključka, navešćemo samo neke odredbe o Kini i Rusiji koje su date u Bajdenovoj strategiji, jer sve ostalo i ne mora da se čita:

KINA

–           NRK je jedini konkurent sa namerom da preoblikuje međunarodni poredak i, sve više, stvara ekonomsku, diplomatsku, vojnu i tehnološku moć da to učini. Peking ima ambicije da se stvori ključnu sferau uticaja u Indo-Pacifiku i da postane vodeća svetska sila;

–           Naša strategija prema NR Kini je trostruka: 1) da ulažemo u temelje naše snage kod kuće – našu konkurentnost, našu inovativnost, našu otpornost, našu demokratiju, 2) da uskladimo naše napore sa našim mrežama saveznika i partnera, koji deluju sa zajedničkim ciljem, i 3) odgovorno takmičenje sa NR Kinom da branimo naše interese i gradimo našu viziju za budućnost.

–           Mi ćemo Peking smatrati odgovornim za zloupotrebe – genocid i zločine protiv čovečnosti u Sinđangu, kršenja ljudskih prava u Tibetu i razgradnje Honga Kongove autonomije i slobode – čak i kada nastoji da izvrši pritisak na zemlje i zajednice da ćute… (ne treba više i ovo je previše)

RUSIJA

  • Tokom protekle decenije, ruska vlada je odlučila da vodi imperijalističku spoljnu politiku sa ciljem da se preokrenu ključni elementi međunarodnog poretka. Ovo je kulminiralo a invazija na Ukrajinu u punom obimu u pokušaju da sruši njenu vladu i dovede je pod Rusku kontrolu. Ali, ovaj napad nije došao iz vedra neba; prethodila je ruska invazija 2014 Ukrajine, njene vojne intervencije u Siriji, njenih dugogodišnjih napora da destabilizuju svoje susede koristeći obaveštajne i sajber mogućnosti, i njeni očigledni pokušaji da potkopa unutrašnje demokratskih procesa u zemljama širom Evrope, Centralne Azije i širom sveta. Rusija se takođe drsko mešala u američku politiku i radila na sejanju podela među Amerikancima ljudi. A ruske destabilizujuće akcije nisu ograničene samo na međunarodnu arenu.
  • Radeći sa širokom i trajnom međunarodnom koalicijom, postigli smo skoro rekordne nivoe bezbednosna pomoći kako bi se osiguralo da Ukrajina ima sredstva za odbranu. Mi smo obezbedili humanitarnu, ekonomsku i razvojnu pomoć za jačanje suvereniteta Ukrajine, izabrane vlade i pomoći milionima izbeglica koje su bile prinuđene da napuste svoje domove. Mi ćemo nastaviti da stojimo uz narod Ukrajine dok se bore protiv gole Ruske agresije. I mi ćemo okupiti svet da Rusiju pozove na odgovornost za zločine koje čine širom Ukrajine.
  • Zajedno sa našim saveznicima i partnerima, Amerika pomaže da rat Rusije protiv Ukrajine doživi strateški neuspeh. Širom Evrope, NATO i Evropska unija su ujedinjeni u suprotstavljanju Rusiji i odbrani zajedničkih vrednosti. Mi ograničavamo ruske strateške ekonomske sektore, uključujući odbranu i vazduhoplovstvo, a mi ćemo nastaviti da se suprotstavljamo pokušajima Rusije da oslabi i destabilizuju suverene nacije i potkopava multilateralne institucije. Zajedno sa našim NATO saveznicima, jačamo našu odbranu i odvraćanje, posebno na istočnom krilu Alijanse. Pozdravljamo ulazak Finske i Švedske u NATO-u, što će dodatno poboljšati našu bezbednost i sposobnosti. I obnavljamo naš fokus na jačanju naše kolektivne otpornosti na zajedničke pretnje iz Rusije, uključujući asimetrične pretnje. U širem smislu, Putinov rat je duboko umanjio status Rusije u odnosu na Kinu i druge azijske sile poput Indije i Japana.
  • OBUZDAVANJE RUSIJE: Prvo, Sjedinjene Države će nastaviti da podržavaju Ukrajinu u borbi za svoju slobodu, mi ćemo pomoći Ukrajini da se ekonomski oporavi i ohrabrićemo njene regionalne integracije sa Evropskom unijom. Drugo, Sjedinjene Države će braniti svaki centimetar teritorije NATO-a i nastaviće da grade i produbljuju koaliciju sa saveznicima i partnerima da bi sprečili Rusiju da dodatno nanese štetu evropskoj bezbednosti, demokratiji i institucijama. Treće, SAD će odvratiti i, po potrebi, odgovoriti na ruske akcije koje prete ključnim interesima SAD, uključujući ruske napade na našu infrastrukturu i našu demokratiju. Četvrto, Ruska konvencionalna vojska će biti oslabljena, što će verovatno povećati moskovsku oslanjanje na nuklearno oružje u svom vojnom planiranju. SAD neće dozvoliti Rusiji, ili bilo kojoj sili, da postigne svoje ciljeve upotrebom nuklearnog oružja ili pretnjom upotrebom nuklearnog oružja.

ZAKLJUČAK

Dugo se čekala strategija SAD i kad je došla osnovni zaključak – već viđeno.

Kina je glavni rival, ekonomski, ali i u drugim oblastima. Kina je rival koji, po Bajdenu, pretenduje da bude lider sveta u 21.veku.

Rusija je  ključni bezbednosni problem.

Na sve načine treba sprečiti savezništvo Rusije i Kine, ali i Rusije i drugih zemalja (Indija, pre svih).

Osnovni cilj SAD je VLADANJE SVETOM u 21. Veku (ne odustati od unipolarizma).

Unipolarizam se umotava u razne oblande borbe za mir, prosperitet, demokratgiju, vladavinu prava, ekologiju, rodnu ravnopravnost, itd., itd.

Jasno je Americi da svetom ne mogu da vladaju sami. Tako, iako i strategija i Salivan poručuju da je Amerika protiv stvaranja „tvrdih blokova“, UPRAVO SU TI BLOKOVI DODATNA MOĆ SAD DA VLADAJU U 21.VEKU. To Bnajdenova administracija i ne krije:

  • NATO, osnovna poluga moći, pa kud ćeš „tvrdji blok“. Bajden čak u strategiji koristi NATO naziv za strategiju – 3600. Poznato je šta u NATO znači projekat 3600 – opkoljavanje Rusije. Šta za Bajdena znači 3600, videćemo
  • Sardanja s EU (a već je pokorena baš od SAD)
  • AUKUS
  • QUAD
  • I2 (indija i Izrael) – U2 (UAE i USA)

Strategiju nacionalne bezbednosti SAD (2022) smo videli, a šta će stvarno raditi SAD, tek će da vidimo!

Prof.dr Božidar Forca