KOSOVSKA BEZBEDNOSNA STRATEGIJA

Da li je Kosovo samostalno i nezavisno (kao država), ili nije? Zavisi koga pitate. Ali, u praksi je činjenica da ubrzano uspostavlja sve državne funkcije, među kojima je i funkcija bezbednosti. Naravno da je stav autora kolumne da Kosovo ne može da bude samostalna i nezavisna država, ali se o tome ne pitam ja. Stoga, na ovom mestu želim čitaocima da približim jedan bitan dokument kakav je Kosovska Strategija Bezbednosti za period 2022-2027. godina.

CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v62), quality = 80

STRUKTURA DOKUMENTA

Danas gotovo da nema države koja nije usvojila dokument strategija (nacionalne) bezbednosti. Poznato je da je Srbija to učinila dva puta: 2009 i 2019. godine. Dokumenti pod navedenim nazivom, uglavnom, imaju različitu strukturu, od zemlje do zemlje, ali se u njima obavezno nalaze: analiza bezbednosnog okruženja; identifikacija izazova, rizika i pretnji i nacionalni interesi. Slično je i sa Kosovskom Bezbednosnom Strategijom.

Kosovska Bezbednosna Strategija ima sledeće delove:

  • Uvodnik (govor) premijera (Aljbin Kurti),
  1. Uvod
  2. Bezbednosno okruežnje
  3. Strateški interesi Republike Kosovo i
  4. Implementacija, praćenje i procena SBK.

Dokument je napisan na 27 strana, a po obimu najobuhvatniji je treći deo: Strateški interesi Republike Kosovo (10-21.strana).

UVODNIK (GOVOR) PREMIJERA

Na jednoj strani premijer Aljbin Kurti iznosi da je ovo drugi po redu dokument, te posebno ističe:

Kosovo je deo evropske porodice i kao takvo ima za cilj da svim svojim građanima ponudi dostojanstven, slobodan, miran i prosperitetan život, gde su perspektive i mogućnosti dostižne i gde institucije brinu i pružaju sigurnost i budućnost sa mnogo mogućnosti, gde zajedno gradimo i održavamo trajni mir. Cilj nam je obezbediti mir kroz pravdu, i izgradnju mostova saradnje i međudruštvenog, međunacionalnog i međureligijskog razumevanja, a ne podelu i sejanje mržnje i straha. Budućnost Kosova je svetla i sigurna, i to se iz dana u dan dokazuje uspesima naših mladića i devojaka u svim sferama života. Kosovo ostaje posvećeno suočavanju sa aktuelnim izazovima u zemlji, ali i rešavanju sporova sa svojim susedima kroz dijalog; naročito sa Srbijom kao ravnopravna strana, na osnovu principa reciprociteta oslanjajući se na međusobno priznavanje između država. Mir i bezbednost u Evropi ne mogu biti garantovani bez integrisanja Balkana u evropsku porodicu i bezbednosne strukture. Naš strateški cilj za integraciju u evroatlantske strukture nije usmeren ni protiv koga, već je usmeren ka budućnosti, ka jačanju mira i bezbednosti u Republici i regionu, ka održivom ekonomskom i društvenom razvoju, za dobrobit država, regiona i Evrope. Put ka ostvarenju ovih ciljeva neće biti ni kratak ni lak, ali uz našu bezprekornu posvećenost, zajedno ćemo uspeti.

UVOD (izvorno)

Republika Kosovo je mlada država, koja je nasledila istoriju koju karakteriše opstanak i borba za slobodu. Kao država u centralnom području Jugoistočne Evrope, oslobođena nakon žestokog rata i naknadne međunarodne intervencije, koja je stekla nezavisnost u partnerstvu sa svojim demokratskim saveznicima. Borba naroda Kosova da živi u miru, da bude slobodan i bezbedan, bio je bolan i istorijski put, koji se završio 1999. godine.

Kosovo je 2008. godine proglašeno nezavisnom i suverenom Republikom, prihvatajući etno-kulturnu raznolikost u kojoj svi njeni građani uživaju jednaka prava i slobode, a kao demokratska država nema teritorijalnih pretenzija ni na jednu drugu državu. Republika Kosovo ima ove vrednosti i principe oličene u Ustavu i svojim zakonima, kao i u drugim dokumentima koji odražavaju njenu državnu i sektorsku politiku. Republika Kosovo je od završetka rata i proglašenja nezavisnosti izgradila strukturu bezbednosne i odbrambene arhitekture, kako bi efikasno odgovorila na potrebe naroda za bezbednošću. Kosovo je postepeno preuzelo svoje odgovornosti da se na svim nivoima bavi izazovima, rizicima i pretnjama koje mu prete. Zemlja je obeležila brz razvoj svojih bezbednosnih institucija i sigurnija je i samoodrživa, sa jasnim ciljem daljeg razvoja, jačanja i konsolidacije sektora bezbednosti i odbrane. Kosovo doprinosi globalnoj bezbednosti kroz misije zajedničkog raspoređivanje i saradnje sa savezničkim vojskama.

Kosovska bezbednosna strategija je glavni strateški dokument zemlјe koji otkriva dugoročnu orijentaciju institucija Republike Kosovo da ostvare težnje naroda Kosova da živi u miru, slobodi i demokratiji. Narod Kosova i njegovi predstavnici, izabrani slobodnim glasanjem, u saradnji sa međunarodnim institucijama i partnerima, biće posvećeni ostvarivanju vizije i dugoročnih strateških cilјeva zemlјe.

Vizija

Republika Kosovo ima za cilj da bude zemlja mira, slobode, bezbednosti i prosperiteta, sa održivim razvojem, gde preovladava vladavina prava, gde se čuvaju i štite kultura, nasleđe i životna sredina, i koja je trajno posvećena promociji i negovanju dobrosusedstvo, prijateljstvo i trajno partnerstvo sa drugim zemljama, zasnovano na evroatlantskim vrednostima

  1. BEZBEDNOSNO OKRUŽENJE

Ovaj deo dokumenta ima tri podpitanja: 1) Globalno okruženje, 2) Regionalno okruženje i 3) Izazovi, rizici i pretnje bezbednosti. Navešćemo samo stavove o Globalnom okruženju i Izazovima, rizicima i pretnjama.

2.1. Regionalno okruženje

Globalno bezbednosno okruženje utiče na stanje poluostrva Jugoistočne Evrope, gde neizvesnosti u pogledu perspektive integracije regiona u Evropsku uniju i Organizacija Severnoatlantskog pakta (NATO) predstavlјaju izazov za mir, stabilnost i bezbednost u regionu. Region Zapadnog Balkana karakterišu politička, socijalna i ekonomska previranja. Štaviše, bilateralni sporovi koje Srbija vodi protiv zemalja regiona umnožavaju potencijal za destabilizaciju regiona, značajno pogoršan ruskom intervencijom preko svojih satelita u regionu kao spolјnim faktorom. Takođe, na bezbednosnu situaciju negativno utiču i drugi izazovi, kao što su nedostatak vladavine prava, organizovani kriminal i korupcija, nedovolјan ekonomski rast i nedostatak društvene kohezije negativno utiču na bezbednosnu situaciju.

Dok je većina zemalјa u regionu pristupila ili cilјa na NATO i sa jasnim cilјem EU integracija, srpska država je odlučila da ostane blizu Rusije, protiveći se članstvu u NATO-u i ne usklađujući svoju spoljnu politiku sa politikom EU. Štaviše, Srbija je intenzivirala političku, ekonomsku, vojnu i obaveštajnu saradnju sa ruskom državom. Istovremeno, srpsko-ruska saradnja odvija se u kontekstu stalnih napora Rusije da oslabi poredak uspostavlјen dugoročnim međunarodnim ulaganjem u pacifikaciju i demokratizaciju zemalјa regiona, što je posebno vidlјivo u izazovima koji se postavlјaju na ustavni poredak u Kosovo, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Nemilosrdno lobiranje Srbije i napori da spreči Kosovo da bude deo međunarodnih i regionalnih organizacija jasno pokazuju njen opstruktivni pristup uspostavlјenom poretku u regionu. S druge strane, rastuća militarizacija Srbije sa namerom da preuzme ulogu regionalnog hegemona direktno otvara bezbednosnu dilemu i ostaje identifikovani izvor pretnje ne samo za Kosovo već i za zemlјe regiona. Štaviše, Srbija, kao pokretač ratova koji su u ne tako dalekoj budućnost zahvatili gotovo sve zemlјe regiona, nije pokazala spremnost da prihvati svoje odgovornosti iz genocidne prošlosti, što podriva napore za pomirenje i saradnju među narodima u regionu.

Teritorijalne pretenzije Srbije prema Republici Kosovo i nastojanja da se destabilizuje ustavni poredak kroz uspostavlјanje mehanizama blokiranja unutar i van zemlјe negativno utiču na odnose između dve države. Ova vrsta pristupa povećava nesigurnost i predstavlja prepreku integracionim procesima. U okviru dijaloga sa Srbijom, uz posredovanje Evropske unije, postignut je niz posebnih sporazuma čija je primena zastala, posebno zbog nespremnosti srpske strane. Dakle, zaklјučivanjem dijaloga, u čijem središtu je međusobno priznanje dve zemlјe, završava se proces uspostavlјanja trajnog mira u regionu. Republika Kosovo će nastaviti svoje konstruktivno angažovanje u poboljšanju klime saradnje sa svojim susedima, a posebno sa Srbijom, na osnovu principa reciprociteta.

2.2. Pretnje, rizici i izazovi za Republiku Kosovo

Mir i bezbednost u Republici Kosovo su ugroženi spoljašnim i unutrašnjim pretnjama. Kao ishod dinamičnih globalnih razvoja, linija podele između spoljašnjih i unutrašnjih pretnji i rizika postala je gotovo nevidljiva.

Glavna pretnja za Republiku Kosovo potiče od teritorijalnih pretenzija Srbije, kršenje suvereniteta od strane nelegalnih struktura koje podržava srpska država, i od aktivnih, kontinuiranih napora srpske države da spreči napredak i integraciju Kosova u evroatlantske strukture, organizacije i druge međunarodne mehanizme.

Mogućnost konvencionalnog vojnog napada na suverenitet i teritorijalni integritet Republike Kosovo je mala, uglavnom zbog prisustva snaga koje predvodi NATO i povećanje odbrambenih sposobnosti Kosovskih bezbednosnih snaga. Globalno i regionalno bezbednosno okruženje zahteva da se takva pretnja stalno procenjuje i uzima u obzir, jer je Srbija, uprkos eventualnoj vojnoj akciji koja je trenutno obuzdana, jasno stavila do znanja nameru za mogućnost intervencije i kontinuirano demonstrira povećanje vojnih sredstava i kapaciteta.

Uplitanje u unutrašnja pitanja Kosova, od strane srpske države kroz uticaj i instrumentalizaciju srpske zajednice, i aktivnost nelegalnih struktura koje podržava srpska država uglavnom je koncentrisano u severnom delu Kosova. Nepotpuna integracija ovog dela stanovništva je rezultat neprijateljskih namera Srbije i njenih stalnih težnji da utiče na narušavanje međunacionalnih odnosa. Ove aktivnosti imaju za cilj destabilizaciju, ometanje integracionih procesa i dugoročni razvoj zemlje.

Republika Kosovo je izložena hibridnim pretnjama, koje uklјučuju nekonvencionalne, asimetrične elemente, operacije proširenja i kibernetičke napade koji imaju za cilј slablјenje suvereniteta zemlјe, narušavanje njenog integriteta i podrivanje imidža zemlje u međunarodnoj areni.

Republika Kosovo je stalno izložena ne-prijatelјskim političkim i obaveštajnim aktivnostima stranih državnih i nedržavnih aktera koji nastoje da naruše nacionalne interese, težnje i evroatlantske orijentacije Kosova,. Ovi akteri na prete unutrašnjoj stabilnosti, ekonomskom razvoju, sektorima odbrane i bezbednosti, sa cilјem ne samo prikuplјanja informacija, već i stvaranja zabune putem dezinformacija, podsticanja podela, nereda i međuetničkih sukoba.

Implikacije klimatskih promena, potencijalne prirodne i lјudske katastrofe, i što je najvažnije, namerni napori državnih i nedržavnih aktera da kompromituju ili kontrolišu kritičnu nacionalnu infrastrukturu su konstantni. Štaviše, rizik se povećava od implikacija izazvanih nedostatkom napredne infrastrukture, nedovolјnim industrijskim razvojem i energetskom nestabilnošću u predratnom i posleratnom periodu, što predstavlјa izazov za dalјi razvoj ekonomije i bezbednosti na Kosovu. Kritični izazov je nedostatak interoperabilnosti, koordinacije i komunikacije za upravlјanje kriznim situacijama u vanrednim situacijama između struktura javnog reda i sektora bezbednosti.

Građani Republike Kosovo, kako unutar tako i van zemlјe, potencijalne su mete za regrutovanje od strane nasilnih ekstremističkih organizacija sa etnonacionalističkim ili verskim političkim opredelјenjem. Mogućnost terorističkih napada na Kosovu, čak i korišćenje teritorije privremeno za sklonište ili kao tranzitni put od strane pojedinaca, terorističkih organizacija ili njihovih resursa, uticalo bi na političku i ekonomsku stabilnost zemlјe.

Kao i u drugim zemlјama u regionu, nivo i percepcija korupcije u zemlјi, negativno utiče na apsorpciju stranih investicija, imidž u međunarodnoj areni. Dalјe, direktno utiče na ekonomski razvoj, efikasne i efektivne javne i državne službe, a u velikoj meri utiče i na kredibilitet državnih institucija. Sektor vladavine prava nastavlja se suočiti sa izazovima, iako su institucije preduzele značajne reforme tokom protekle godine. A nabavke, izdavanje dozvola i licenci i dalјe su podložni korupciji

Ne-članstvo u INTERPOL-u i sličnim bezbednosnim organizacijama primorava državu da se oslanja na niz složenih bilateralnih sporazuma o saradnji. U vreme kada transnacionalne kriminalne organizacije koriste sofisticiranu tehnologiju, ovaj nedostatak rezultira kašnjenjima i utiče na efikasnost institucija za sprovođenje zakona da spreče takve kriminalne aktivnosti. Takođe, nedostatak kredibiliteta građana u pravosudnom sistemu, nedovoljni rezultati u protekloj deceniji u uspešnoj borbi protiv kriminala i korupcije povećava percepciju, ali i utiče na nedostatak bezbednosti u zemlјi.

Spore reforme u oblasti pravosudnog sistema, obrazovanju, ekonomskog razvoja, zdravstva i javne uprave, dalјe predstavlјaju izazov za zadovolјavanje sadašnjih i budućih potreba građana, iako se značajne reforme preduzimaju od strane institucija tokom prošle godine, posebno u oblasti vladavine prava. Ovi izazovi su doveli do povremenih intervala legalne i ilegalne imigracije u poslednjoj deceniji, uglavnom prema razvijenim zapadnim zemljama.

Suočavanje sa pretnjama, rizicima i izazovima koji prete Republici Kosovo zahtevaju povećane napore ka kontinuiranoj identifikaciji, zapošlјavanju, razvoju i zadržavanju službenika javnog sektora i drugih profesionalaca koji služe državi i njenim građanima sa integritetom, kompetencijom, profesionalizmom i ponosom. Otpornost, odlučnost i posvećenost svakog muškarca, žene i deteta da nikada ne zaborave cenu slobode, uslov je da se država i njeni građani sa svakim izazovom nose časno i ponosno i u partnerstvu izgrađenom na principu poštovanja i profesionalizma.

  1. STRATEŠKI INTERESI REPUBLIKE KOSOVO

Republika Kosovo ostvaruje i čuva svoje vitalne interese, poštujući principe slobode, jednakosti i demokratije, zalažući se za mirno rešavanje sporova i promovišući mir, stabilnost i međusobnu saradnju sa drugim zemlјama. Vitalni interesi bezbednosti su:

  • Zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta;
  • Očuvanje ustavnog poretka i javne bezbednosti;
  • Ljudska bezbednost;
  • Integracija u evroatlantske strukture i druge međunarodne mehanizme. Ostvarivanje i očuvanje ovih interesa ostvaruje se kroz postizanje strateških cilјeva, koji su međusobno povezani i odražavaju jedan ili više državnih interesa

U daljem tekstu, svaki od navedenih strateških ciljeva je operacionalizovan na podciljeve i malo detaljnije pojašnjeno kako će se realizovati. Odnos Vitalnih starteških ciljeva i podciljeva dat je u Tabeli.

Tabela Vitalni strateški ineresi ciljevi Republike Kosovo

VITALNI STRATEŠKI INTERES C I LJ E V I/NAČINI
Odbrana suvereniteta i teritorijalnog integriteta Razvoj i održavanje snažnog odbrambenog sistema
Razvoj državne inteligencije
Razvoj i zaštita kritične nacionalne infrastrukture
Očuvanje ustavnog poretka i javne bezbednosti Izgradnja kapaciteta Kosovske policije
Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala
  Borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma
Upravlјanje vanrednim situacijama
 

 

Ljudska bezbednost i društveni razvoj

Blagostanje i prosperitet građana u zemlјi i inostranstvu (Obrazovanje, Zdravlje,Dijaspora)
Ekonomska održivost
Energetska sigurnost
Bezbednost životne sredine
Digitalna transformacija
Integracija u evro-atlantske strukture i druge međunarodne mehanizme Spoljna politika
Članstvo u NATO (Integracija globalne bezbednosti)
Integracija u EU

Dakle, 4 Vitalna strateška cilja operacionalizovana su na 15 podciljeva, odnosno načina kako će se realizovati vitalni strateški ciljevi.

4.IMPLEMENTACIJA, PRAĆENJE I PROCENA STRATEGIJE

Ovo je u nekim strategijama Akcioni plan, ili način praćenja realizacije strategije. U Kosovskoj strategiji dat je kao Aneks sa nekoliko (tri) tabele.

ZAKLJUČAK

Nismo drugačije ni očekivali. Samo, papir je jedno, a realnost?

Prof. dr Božidar Forca