NAUKE BEZBEDNOSTI-ONI KOJI ZNAJU SPRAM ODREĐENIH

U jednom od svojih bezbroj divnih poruka veliki ŽARKO LAUŠEVIĆ kaza: „Bože, što me nisi stvorio glupljim, ili pametnijim no što sam. Glupljim, da ne primećujem šta se oko mene događa. Pametnijim, da iako vidim, ne mešam se ni u šta“. Tako, ponukan navednim, a kao redovni profesor za užu naučnu oblast – BEZBEDNOST, nađoh se na sredini Lauševićevih stavova, odnosno „primoran“ da nešto kažem o NAUKAMA BEZBEDNOSTI. Ovo, pre svega s razloga, što sam bio svedok kako neki, koji nemaju gotovo nikakve veze sa naukama bezbednosti, učestvuju u zvaničnim državnim telima i „sole pamet“ drugima, pogotovo onima koji su osvedočeno (de iure i de facto) iz sfere nauka bezbednosti. Nije mi namera da nekom solim pamet, ali želim da podstaknem javnost na jednu, ne raspravu koliko konstataciju o stanju nauke bezbednosti u nas.

OPŠTI ASPEKT – DRŽAVA I BEZBEDNOST

Srbija je postala samostalna i nezavisna država 2006, u procesu raspada bivše SFRJ, a nakon razdruživanja sa Crnom Gorom. Ovo ističem iz razloga što se Srbija našla pred problemom – obavezom definisanja i determinisanja svih sfera (funkcija) moderne države, pa i bezbednosti.

U našoj teoriji nema jedinstvenog stava o BEZBEDNOSTI kao FUNKCIJI države. Principijelno, postoje dva pristupa: 1) sintetički i 2) analitički. Sintetički pristup ne poznaje bezbednost kao funkciju države, već kao delatnost u osnovnoj – političkoj funkciji države. Analitički pristup, pak, razmatra više funkcija države i prepoznaje i bezbednosnu funkciju. O tome uvaženi profesor Slobodan Jovanović piše:

“Nauka o državi dеli sе na tri dеla. U prvom dеlu sе utvrđujе sam pojam državе, u drugom dеlu sе razlikujе njеnе glavnе funkcijе, dok sе u trеćеm opisuju organi prеko kojih država svojе funkcijе vrši”. Takođе, „Kada jе u pitanju funkcija državе, u nauci dolazi do tеrminoloških i pojmovnih nеsporazuma, jеr sе uporеdo sa ovim tеrminom upotrеbljavaju tеrmini: cilj, smisao, uloga, zadatak, dеlatnost, aktivnost, intеrvеncija državе. Država ima mnogo funkcija i obavlja različitе dеlatnosti, vojnu, policijsku, еkonomsku i tako daljе“.

Bilo kako bilo, u praksi je preovladao stav da BEZBEDNOST jeste funkcija države!!!

Avaj, USTAV Republike Srbije ne poznaje eksplicitno pojam “bezbednost”, nego koristi sintagmu “ODBRANA I BEZBEDNOST”, kada utvrđuje nadležnosti države (čl. 97., t.4). Tako, u nabrajanju nadležnosti Republike Srbije u čanu 97.t.4 utvrđena je: “Odbrana i bezbednost Republike Srbije i njenih građana”.

Ustav se ne izvršava direktno. Odnosno, zakonima i podzakonskim aktima bliže se uređuje ustavna materija. Tako je i po pitanju ODBRANE i BEZBEDNOSTI. Činjenica je da je odbrana obuhvatnije i preciznije uređena od bezbednosti. Odnosno, nakon Ustava, imamo Zakon o odbrani, Strategiju odbrane i brojne druge zakone i podzakonske akte. Kad je bezbednost u pitanju, posle Ustava nema Zakona o bezbednosti, već je najviši akt Strategija nacionalne bezbednosti.

ODBRANA Je Zakonom o odbrani (2015) utvrđena kao FUNKCIJA DRŽAVE. Bezbednost, preciznije NACIONALNA BEZBEDNOST, prvi put je u nas definisana u nekom službenoma aktu tek 2019. godine i to u Strategiji nacionalne bezbednosti Republike Srbije. Ali, bezbednost nije definisana kao FUNKCIJA DRŽAVE, niti u toj oblasti imamo zakon.

ODBRANA se deli na Vojni i Civilnu, dok BEZBEDNOST nema klasifikaciju, odnosno funkcije.

Dakle, de iure posmatrano, BEZBEDNOST nije u potpunosti zaokružena kao funkcija države, kao što je to učinjeno sa pojmom ODBRANA.

TEORIJA BEZBEDNOSTI

Teorija (studije) bezbednosti, u naučnom smislu, značajnije se razvija nakon Drgugog svetskog rata.

Činjenica je da mi NEMAMO sopstvenu teoriju bezbednosti, odnosno, da smo se u toj oblasti primarno oslonili na strana iskustva. Naravno, nije to ništa čudno, tako radi većina država sveta. Elem, kad je teorija bezbednosti u pitanju, naš pristup (kao i pristup brojnih zemalja sveta), a po naučnoj teoriji bezbednosti, primarno se oslanja na istraživački pravac SOCIJALNI KONSTRUKTIVIZAM (Kopenhaška škola bezbednosti). U tom smislu, pojam bezbednosti je PROŠIREN iz čisto vojnog u POLITIČKI, EKONOMSKI, SOCIJETALNI (DRUŠTVENI) I EKOLOŠKI SEKTOR.

NAUKA BEZBEDNOSTI

Dugo, dugo, u našoj naučnoj ravni odbrana i bezbednost su više figurisale “gledanjem kroz prste”, nego što su de iure bile eksplicitno priznate. Bio sam načelnik Uprave za strategijsko planiranje u MO, kada smo se 2010. godine izborili za izmenu člana Zakona o visokom obrazovanju u Republici Srbiji, kako bi naučni radnici (nastavnici) iz domena odbrane (ja sam se zalagao za vojne nauke) bili prepoznati u Minsitarstvu, kao upravnoj strukturi. Od tada, traje utakmica da se DE IURE kao naučne oblasti utvrde NAUKE ODBRANE i NAUKE BEZBEDNOSTI. Elem, učinjeno je to Pravilnikom iz 2020. godine i prepoznate su VOJNE NAUKE i NAUKE BEZBEDNOSTI u DRUŠTVENO HUMANISTIČKOM PODRUČJU.

Hvala ti Bože!

Ali, kako kaže Hegel: “Svakla mlada nauka ima porođajne muke”. Odnosno, naučna disciplina koja pretenduje da to postane, mora da ima zeokružene konstituense, koji se različito naizvaju, ali se pod njima, najčešće, podrazumevaju PREDMET, TEORIJA, JEZIK I METOD.

Tek kada u potpunosti zadovoji zahteve navedenih konstituenasa, naučna oblast može da razmišlja o svojoj SISTEMNOSTI (podeli na niže satavne naučne celine).

NAUKA BEZBEDNOSTI U SISTEMU VISOKOG OBRAZOVANJA

Elem, ekplicitnim prihvatanjem NAUKA BEZBEDNOSTI u sistemu visokog obrazovanja u Srbiji, brojne državne i privatne visokoškolske ustanove (fakulteti) počeli su da razvijaju i nastavno-naučnu oblast – SMER BEZBEDNOST. Počela je „tržišna utakmica“ za klijentelu (studente).

Da bi u potpunosti razvile STUDIJSKI PROGRAM BEZBEDNOST, visokoškolske ustanove su različito postupale, kako u smislu svog naziva, tako i u operacionalizaciji SMERA – BEZBEDNOST.

Operacionalizacija smera bezbednost, primarno, odnosi se na utvrđivanje nastavno-naučnih predmeta koji se izučavaju na tom smeru. Visokoškolske ustanove su postupile različto. Jedni su SMER bezbednost podelili na uže oblasti (Nacionalna bezbednost, Ljudska bezbednost…), pa u tim oblastima utvrđivali nastavno-naučne predmete. Drugi su odmah u smeru BEZBEDNOST utvrdili nastavno naučne predmete.

PAZI: S OBZIROM DA BEZBEDNOST NIJE SISTEMNA NAUKA, TO JE VRLO TEŠKO DEFINISATI ŠTA JE TO (KOJI SU TO) PREDMETI BEZBEDNOSTI!!! ODNOSNO, NIJEDNIM PROPISOM U NAS, NAUKE BEZBEDNOSTI NISU RASČLANJENE NA UŽE NAUČNE OBLASTI!!!

U skladu sa PAZI, različit je pristup fakulteta koji u svom nazivu imaju bezbednost, ili u okviru drugačijeg naziva razvijaju i smer Bezbednost. Pri tome, faulteti su se primarno oslanjali na strana iskustva, ili neku „sopstvenu tradiciju“, dok još i nisu bile priznate nauke bezbednosti.

U skladu sa navedenim, svi fakulteti su u utvrđivanju nastavno-naučnih predmeta posezali „prošireni pojam bezbednosti“, i da bi zaokružili smer BEZEBEDNOST, među njima prepoznali predmete iz domena Političkih nauka, Ekonomskih nauka, Kriminalističkih nauka, i dr.Takođe, neki predmeti (Osnovi bezbednosti, Sistemi bezbednosti, Nacionalna bezbednost, Međunarodna bezbednost…), koji u svom nazivu nose termin „bezbednost“ nisu ni jednom klasifikacijom utvrđeni, već su iskustveno „sazreli“.

Navešću vam primer nekoliko privatnih fakulteta u Beogradu (Osnovne akademske studije) koji u svom nazivu imaju reč Bezebednost, ili razvijaju smer Bezbednost, iako je u nazivu Fakulteta nemaju.

FAKULTET BEZBEDNOSTI/UNIVERZITET „SINGIDUNUM“

I GODINA

Osnove politike

Osnove sociologije

Osnovi informacionih tehnologija

Psihologija

Sociologija politike

Osnovi prava sa ustavnim pravom

Socijalna psihologija

Menadžment

 

II GODINA

Politički sistem Srbije

Međunarodni odnosi

Krivično pravo – opšti deo

Uvod u studije bezbednosti

Upravljanje znanjem i bezbednost informacija

Krivično pravo – posebni deo

Korporativno upravljanje i korporativna bezbednost

Izborni predmet 1

Engleski jezik 1

Ruski jezik 1

Kineski jezik 1

 

III GODINA

Strategijski menadžment

Osnove političke ekonomije

Geopolitika

Metode prikuljanja podataka

Samoodbrana

Izborni predmet 4

Urbana bezbednost

Industrijska bezbednost i zaštita

Izborni predmet 3

Teorija i metodika atletike

Teorija i metodika plivanja i vaterpola

Izborni predmet 2

Međunarodno krivično pravo

Međunarodni politički, ekonomski i bezbednosni mehanizmi

 

IV GODINA

Izborni predmet 5

Socijalna ekologija i održivi razvoj

Upravljanje tehnologijama i inovacijama

Izborni predmet 6

Krizni menadžment

Menadžment bezbednosti u sportu

Terorizam, kontraterorizam i organizovani kriminal

Bezbednosna zaštita podataka

Strategija nacionalne bezbednosti

Upravljanje u vanrednim situacijama

Stručna praksa

Izborni predmet 7

Zdravlje i životna sredina

Monitoring životne sredine

Izborni predmet 8

Obaveštajna analiza

Kontrola bezbednosnog sektora

 

FAKULTET ZA DIPLOMATIJU I BEZBEDNOST/UNIVERZITET UNION-NIKOLA TESLA

I GODINA 

  1. Sociologija politike
  2. Osnovi bezbednosti
  3. Osnovi diplomatije
  4. Osnovi prava sa ustavnim pravom
  5. Drugi strani jezik (španski, italijanski ili nemački jezik)
  6. Engleski jezik I
  7. Osnovi politike i teorijepolitičkih sistema ili
    b. Istorija diplomatije
  8. Evropski odnosi i EU
  9. Sistemi bezbednosti
  10. Religija i politika
  11. Informatika u diplomatiji

II GODINA 

  1. Politički sistem Srbije
  2. Krivično pravo ili
    b. Zaštita i bezbednost informacija
  3. Engleski jezik II
  4. Međunarodna bezbednost
  5. Međunarodno javno pravo
  6. Savremene političke teorije
  7. Metodologija političkih nauka
  8. Politička propaganda

III GODINA 

  1. Spoljna politika Srbije
  2. Diplomatske veštine: (Protokol, Ples, Debata, Psihologija pokreta)
  3. Engleski jezik III
  4. Međunarodni odnosi
  5. Obaveštajno bezbednosne službe
    b. Međunarodni ekonomski odnosi
  6. Krizni menadžment ili
    b. Globalizacija
  7. Geopolitika
  8. Teorija konflikata
  9. Logika komuniciranja ili
    b. Analitika podataka
  10. Interkulturalna komunikacija ili
    b. Etnopolitika ili
    c. Industrijska špijunaža

IV GODINA 

  1. Uporedni politički sistemi
  2. Obaveštajni rad u diplomatiji ili
    b. Strateški menadžment ljudskih resursa
  3. Engleski jezik IV
  4. Studije EU ili
    b. Vojna diplomatija
  5. Politika bezbednosti
  6. Savremena politička istorija ili
    b. Teorija odlučivanja
  7. Strategija nacionalne bezbednosti
  8. Komunikologija
  9. Stručna praksa

 

FAKULTET ZA MEDJUNARODNU POLITIKU I BEZBEDNOST/UNIVERZITET UNION – NIKOLA TESLA

PRVA GODINA

1 Filozofija

2 Uvod u političkе naukе

6 Uvod u pravo

3 Izborni prеdmеt 1 Englеski jеzik 2 Ruski jеzik

5 Sociologija

6 Osnovi bеzbеdnosti

7 Modеrna politička istorija

6 Izborni prеdmеt 2 Englеski jеzik ,Ruski jеzik

DRUGA GODINA

1 Sociologija politikе

2 Mеtodologija

0 Političkе idеologijе

7 Izborni prеdmеt 3  Englеski jеzik  Ruski jеzik

3 Politički sistеm

8 Mеđunarodni odnosi

9 Političko nasiljе

Izborni prеdmеt 4 Englеski jеzik  Ruski jеzik

TREĆA GODINA

7 Spoljna politika Srbijе

6 Tеrorizam i organizovani kriminal

3 Mеđunarodno pravo  ILI Arapski jеzik

9 Kriminologija

5 Politika idеntitеta

6 Politikologija rеligijе ILI Arapski jеzik

ČETVRTA GODINA

4 Diplomatija i diplomatska praksa

7 Stručna praksa

9 Izborni prеdmеt 5 Gеopolitika ILI  Balkanski odnosi

1 Izborni prеdmеt 6  Sistеm bеzbеdnosti Rеpublikе Srbijе ILI  Korporativna bеzbеdnost

2 Etika mеđunarodnе politikе i bеzbеdnosti

Političko komuniciranjе i mеdiji

Kriminalističko i psihološko profilisanjе

2 Izborni prеdmеt 7 EU – politika i bеzbеdnost  ILI Savrеmеni izazovi i prеtnjе bеzbеdnosti

4 Izborni prеdmеt 8  Bеzbеdnosnе i obavеštajnе službе  ILI Bеzbеdnost i krizni mеnadžmеnt

I Istraživanja sadržana u završnom radu

4 Izrada i odbrana završnog rada

 

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE I PRAVO (SMER BEZBEDNOST)/UNIVERZITETA UNION-NIKOLA TESLA

PRVA GODINA

  1. Sociologija
  2. Uvod u pravo
  3. Menadzment
  4. Engleski jezik 1
  5. Osnovi bezbednosti
  6. Makroekonomija
  7. Politički sistem
  8. IZBORNI BLOK 1: Francuski ILI Ruski

DRUGA GODINA

  1. Sistemi bezbednosti
  2. Upravljanje ljudskim resursima
  3. Krivično pravo
  4. Engleski jezik 2
  5. Poslovni informacioni sistemi
  6. Medjunarodni odnosi
  7. Strategijski menadzment
  8. IZBORNI BLOK 2: Ruski ILI Francuski

 

TREĆA GODINA

  1. Korporativna bezbednost
  2. Engleski jezik 3
  3. IZBORNI BLOK 3: Medjunarodno javno pravo ILI Zaštita i bezbednost informacija
  4. IZBORNI BLOK 4: Krizni menadzemnt ILI Bezbednosna analitika
  5. Obaveštajne i bezbednosne službe
  6. Upravljanje promenama i konfliktima
  7. Kriminalistika
  8. IZBORNI BLOK 5: Detektivska delatnost ili Osnovi geopolitike
  9. Stručna praksa 1

 

ČETVRTA GODINA

  1. Bezbednosni menadzment
  2. IZBORNI BLOK 6: Bezbednost u vanrednim situacijama ILI Krivično i procesno pravo
  3. Stručna praksa 2
  4. IZBORNI BLOK 7: Sistem upravljanja zaštitom životne sredine ILI Poslova i pravna etika
  5. Terorizam i organizovani kriminal
  6. Engleski jezik 4
  7. Istraživanja sadržana u završnom radu
  8. Završni rad

 

Ako analiziramo predmet 4 privatna fakulteta uočićemo veliku sličnost, odnosno oslonac na Političke, Ekonomske, Pravne, Kriminalističke i „Bezbednosne“ predmete. Naravno: SVAKI FAKULTET IMA NEKE SVOJE SPECIFIČNOSTI, U SKLADU SA SOPSTVENOM ASPIRACIJOM – KONKRETNIJIM USMERENJEM.

 

FAKULTET BEZBEDNOSTI (državni) iz Beograda, je tokom svog postojanja menjao i ime i sadržaje nastavno-naučnog rada, pa i predmete. Samo ćemo navesti da se u okviru tog Fakulteta nastava izvodi (osnovne akademske studije) na 5 uža smera (discipline)

  • Studije nauka bezbednosti
  • Studije bezbednosti
  • Studije odbrane
  • Studije menadžmenta ljudskih i socijlanih resursa
  • Studije civilne zaštite i zaštite životne sredine

Daćemo primer Studija nauka bezbednosti, po predmetima.

PRVA GODINA

Sociologija

Osnovi bezbednosti

Pravne osnove bezbednosti

Osnovi ekološke bezbednosti

Psihologija

Uvod u menadzment

Uvod u studije bezbednosti

Teorija konflikata

Informatika

Engleski jezik 1

DRUGA GODINA

Sistemi bezbednosti

Politički system

Sistemi odbrane

Upravljanje rizikom

Menadzment ljudskih i socijalnih resursa

Sociologija politike

Krivično pravo

Bezbednosni menadzment

Bezbednosni rizici i katastrofe

Engloeski jezik 2

TREĆA GODINA

Etika

Korporativna bezbednost

Medjunarodni odnosi

Kriminologija

Civilna zaštita

Krizni menadzment

Izborni predmeti 1, 2, 3 i 4

ČETVRTA GODINA

Sistem civilne odbrane

Civilno-vojni odnosi

Osnovi geopolitike

Sistem nacionalne bezbednosti Republike Srbije

Savremena istorija Srbije

Metodologija naučnog istraživanja

Izborni predmeti 5, 6, 7 i 8

Stručna praksa

Završni rad

IZBORNI PREDMETI

Izborna grupa1 Izborna grupa 2 Izborna grupa 3 Izborna grupa 4
NACIONALNA BEZBEDNOST KORPORATIVNA BEZBEDNOST VANREDNE SITUACIJE I EKOLOŠKA BEZBEDNOST STRATEŠKA BEZBEDNOST
Izborna grupa1 Izborna grupa 2 Izborna grupa 3 Izborna grupa 4 Izborna grupa1
NACIONALNA BEZBEDNOST KORPORATIVNA BEZBEDNOST VANREDNE SITUACIJE I EKOLOŠKA BEZBEDNOST STRATEŠKA BEZBEDNOST NACIONALNA BEZBEDNOST
Izborni prеdmеt 3. Socijalna patologija Tеorija i organizacija obrazovanja Zdravstvеna i socijalna zaštita Gеoprostorni podaci u sistеmu odbranе
Izborni prеdmеt 4. Krivično procеsno pravo Planiranjе i projеktovanjе u mеnadžmеntu Ekološka bеzbеdnost i klimatskе promеnе Odbrambеna diplomatija
Izborni prеdmеt 5. Obavеštajnе studijе Mеdiji i komunikacija Industrijska bеzbеdnost i zaštita Rat i civilizacija
Izborni prеdmеt 6. Sajbеr bеzbеdnost Tеhnička srеdstva bеzbеdnosti i zaštitе Monitoring u zaštiti životnе srеdinе Mirovnе misijе i rеšavanjе konflikata
Izborni prеdmеt 7. Kriminalistika Mеnadžmеnt u obrazovanju Zaštita od prirodnih i antropogеnih katastrofa Gеopolitika svеtskih rеgiona
Izborni prеdmеt 8. Pеnologija Primеnjеna еtika Bеzbеdnost i zdravljе na radu Stratеgija i tеhnologija

Dakle, FAKULTET BEZBEDNOSTI (Državni) ima najrazvijeniji aspekt programa STUDIJE NAUKA BEZBEDNOSTI, što je i logično. Ali, takođe prepoznajemo predmete iz “proširenog pojma bezbednost”, kako smo već ranije naveli.

ZAKLJUČAK

Pravni aspekt bezbednosti, Teorija i Nauke bezbednosti u Republici Srbiji nisu u potpunosti razvijeni, niti zaokruženi, što se neminovno odražava i na nastavno-naučni aspekt visokoškolske nastave na fakultetima i univerzitetima

Ovo moraju da imaju na umu posebno oni, koje je neko (na neki način) odredio da budu u funkciji nekakvih recenzentskih ili drugih komisija, pri čemu su u prilici da daju “sopstvene” ocene, koje mogu imati uticaj na akreditaciju i funkcionisanje bilo koje visokoškolske ustanove. Takođe, ovo POGOTOVO moraju da imaju na umu oni koji određuju lica u recenzentske i slične komisije.

Mnogo, mnogo je posla pred naučnim radnicima, pre svega, da se NAUKE BEZBEDNOSTI istinski razviju, a time postanu i SISTEMNE. U tom POSLU I PROCESU moraju da učestvuju oni KOJI ZNAJU, a ne oni koje NEKO ODREDI IZ SAMO SEBI ZNANIH RAZLOGA.

Prof.dr BOŽIDAR FORCA