Trenutno kao država smo već skoro više od 2 nedelje u karantinu usled vladajuće epidemije korona virusa. Ipak neki procesi se i dalje odvijaju kako bi se obezbedilo funkcionisanje države i integrisanih sistema
U pogledu školstva, sistem učenja na daljinu je osmišljen tako da se lekcije prenose na RTS 3, a od skoro i od skoro na RTS 2, te da se u određenom periodu lekcije iz različitih predmeta dešavaju na malim ekranima. Ipak, iste su dostupne i na sajtu Moja Skola odnosno preko platforme RTS planeta tako da ukoliko zbog nekog tehničkog ili drugog razloga se propusti slušanje lekcije, ista se može pogledati putem navedene platforme. Naravno situacija nije idealna, ali je bolja nego da ništa ne postoji, posebno ako imamo u vidu da postoji dosta stručnih školi, različitih varijacija u pogledu nastavnih planova i da se vrlo često dešava njihova modifikacija i pomeranje u redovnim uslovima. Takođe nastavnici se dosta razlikuju i opet način predavanja može dosta da varira i da u pogledu prenošenja znanja bude ili efektivniji od redovnog profesora ili manje efektivniji. Ovakva situacija postavlja jedno pitanje. Naime, ako se već postavlja sistem elektronskih dnevnika, zašto mnogi materijali ne bi bili dostupni online kada su u pitanju osnovne i srednje škole. Opet kontrolni zadaci i pismeni zadaci su teško izvodljivi u ovakvom stanju, ali opet u drugim delovima je lako omogućiti rad školstva preko daljine.
Takođe, fakulteti mogu sa svojim resursima i profesorima da snime predavanja po nastavnom planu i da ih puste na svoje platforme kako bi studenti mogli da isprate lekcije koje su se predavale. Vrlo često se dešavaju situacije, a verovatno su se mnogima od nas dešavale na fakultetima, da kada odete do amfiteatra isti bude popunjen ili zbog gužve ne možete da ispratite predavanje do kraja i slično. Opet, dosta studenata preskače predavanja tokom ispitnih rokova, naročito ako postoje nepoloženi predmet iz prethodnog semestra, kako bi se fokusirali na učenje i polaganja tih ispita. Ukoliko bi predavanja bila dostupna preko interneta, student bi vrlo brzo mogao da nakon polaganja ispita, isprati navedena predavanja iz novih predmeta te da bude u toku bez nepotrebnog kaskanja i jurnjave da se uhvati voz.
Sa druge strane u pravosuđu imamo primer da je održano prvo online suđenje zbog napuštanja obaveznog karantina koji je bio određen rešenjem građaninu. Naime, suđenje je održano preko Skajpa kako bi se minimalizovao kontakt između optuženog, odbrane, tužioca, sudije i sudskih radnika. Ovaj način suđenja je pomalo čudan. Sa psihološkog aspekta građani ne osećaju značaj sudske odluke ukoliko su kod kuće i ne mogu da uspostave psihološko percepciju o težini izreke presude kada se ista saopštava preko video poziva u odnosu na suđenje in vivo. S druge strane, kao i u obrazovanju neke stvari mogu biti digitalizovane. Naime, podnošenje sudskih podnesaka moglo bi se odvijati i putem email adresa, koje bi zatim u poruci vraćale nazad podnesak sa zavodnim pečatom. Ipak, ono što je sigurno izvodljivije jeste dostavljanje pisanih otpravka presude i rešenja putem email adresa. Na ovaj način omogućava se smanjenje kontakta a sa druge strane i smanjenje papirologije. Ukoliko se dokument izgubi, uvek se može ponovo odštampati umesto traženja prepisa sudske presude. Takođe, za stranke i advokate, bilo bi korisno uvesti da se omogući online izvršavanje uvida u predmete, gde bi svaki predmet bio skeniran i gde bi isti bio dostupan za razgledanje strankama koji imaju pravni interes. Na ovaj način se smanjuje cirkulacija ljudi u sudovima i mogućnost širenja zaraza a istovremeno i gužve ispred pisarnica. Naravno, nerealno je očekivati da se dugotrajni predmeti koji su u toku digitalizuju, ali bi svakako novi predmeti mogli biti uvršteni u ovaj proces.
Ukoliko suštinski možemo da olakšamo neke procese i da preskočimo par koraka, istovremeno možemo da uštedimo kako svoje tako i tuđe vreme i novac, a da istovremeno povećamo i efiksanost. Kao što je nož alat u smislu sečenja hrane, tako su i elektronski uređaji, pametni telefoni i računari, alat koji treba da iskoristimo kako bi došli do krajnjeg cilja brže.