ZAŠTO MORAMO ČUVATI BIODIVERZITET?

Biodiverzitet koristi čovečanstvu na mnogo načina. Pomaže da globalna ekonomija postane otpornija, funkcioniše kao sastavni deo naše kulture i identiteta, a istraživanje je pokazalo da je čak povezano sa našim fizičkim zdravljem. Međutim, uprkos svojoj važnosti, biodiverzitet Zemlje znatno se smanjio tokom poslednjih nekoliko decenija. Zapravo, između 1970. i 2016. godine, populacija kičmenjaka u svetu je u proseku opala za 68%. Šta uzrokuje ovaj globalni pad

Kako se naša planeta suočavala sa sve većim pretnjama usled klimatskih promena i gubitka biodiverziteta, ministarstva koja se bave ekologijom su postala previše antropocentrična, stavljajući prirodu u službu ljudi. Samo dva meseca pre nego što je pandemija COVID-19 poharala globalnu ekonomiju i odnela više od 1,25 miliona života, ministasrtva su shvatila pretnju društvu na globalnom nivou ako nastavimo da ignorišemo međusobno povezana pitanja relevantna za zdravlje ljudi, životinja i životne sredine, čime je ponovo potvrđen osnovni značaj biodiverziteta za ljudsko zdravlje. Za zaštitu biodiverziteta presudno je održavanje netaknutih pejzaža koji nisu degradirani poljoprivredom, ekstraktivnom industrijom i infrastrukturom poput puteva, železnica i dalekovoda. Degradacija prirode uništava stanište, oslobađa odvojeni ugljenik i izlaže ljude virusima sa kojima ranije nisu imali kontakt i za koje nemaju prirodni imunitet.

COVID-19 pruža nesrećnu, ali suštinsku priliku da pokaže osnovnu važnost pristupa da je zdravlje svih ljudi na svetu povezano. Svet je to primetio na značajne načine, jer Vuhan nije tako daleko, kada se bolest brzo širi. U maju je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) izdala „Manifest za oporavak zdravlja od COVID-19“, sa prvim predlogom, „Zaštitite i sačuvajte izvor ljudskog zdravlja: ​​Priroda“. Projekti razvoja zaštite koji zahtevaju obavezno prisustvo ljudi, poput nadzora zaštićenih područja, lečenja bolesti divljih biljaka i životinja i iskorenjivanja invazivnih stranih vrsta, mogu potrajati dok ne dođu ispred velikih zagađivačkih sektora kao što je energetika. Bez zaštite i sa dodatnim antropogenim pritiscima zbog masovnih migracija i nezaposlenosti u svetu bogatom biodiverzitetom, vrste i staništa koja su ugrožena mogu biti u opasnosti od lova, krivolova, rudarstva, seče i bolesti. Negativna percepcija divljih životinja kao prenosilaca bolesti može rezultirati osvetničkim ubistvima mogućih vrsta prenosioca kao što su slepi miševi i pangolini, što će rezultirati ozbiljnim posledicama za ove ugrožene vrste.

Izgubićemo oko 18 procenata biljnih vrsta na svetu i još 22 procenta sisara, ako se globalna prosečna temperatura poveća za 2 ° C do 2100, procenjuju stručnjaci. S obzirom da se klimatske promene pojavljuju kao jedan od najvećih pokretača gubitka biodiverziteta, kreatori politike koji traže rešenja za očuvanje moraju znati kako će različite buduće klime uticati na vrste. Ipak, da li nam naša nauka i metode već tačno pomažu u predviđanju kako će vrste reagovati na promenljiva staništa i klimu? Brojni naučnici, laboratorije, novoosnovana preduzeća i vlade rade daljinski i na terenu kako bi razmrsili kako se ponašaju globalna i lokalna klima i kako bi se one mogle promeniti do kraja veka. Procenjuje se da je najmanje četvrtina od 8,7 miliona vrsta sveta već u pokretu, upozorili su stručnjaci, a klimatske promene i ljudske aktivnosti istisnule su ih sa svojih staništa. Isti faktori mogli bi da dovedu do izumiranja oko milion životinjskih i biljnih vrsta u narednih decenija, kaže se u izveštaju IPBES; studija takođe naglašava da klimatske promene predstavljaju rastuće rizike za vrste jer ne deluju samostalno – njegova interakcija sa promenom namene zemljišta i prekomerno iskorišćavanje morskih resursa pojačava negativne efekte na divlje životinje.

Jedno je sigurno, bez prirode nema zdravlja, a bez biodiverziteta nema prirode. Moramo popraviti ono što smo uništili kao čovečanstvo, ili ćemo samo biti progutani u rupi koju smo napravili u srcu prirode. Korona je upozorenje, a na nama je da dignemo pogled iznad kapitalizma koji guta sav profit pred sobom.