Kako bi bolje razumeo pojam terorizma, svako onaj ko ga proučava treba da napravi određenu distinkciju između njega i drugih sličnih pojava. Svakako glavni problem je u samoj definiciji i globalnoj percepciji terorizma koja nije univerzalna, te možemo reći da je heroj jednog čoveka, terorista drugog. Pored toga terorizam je veoma kompleksan pojam koji se prepliće u mnogo čemu sa drugim društvenim fenomenima iz oblasti bezbednosti, a na grafici možemo videti drvo terorizma napravljeno po pogledu na mnoge verzije podele terorizma. Od svih njih izdvojimo dve pojave sa kojim se terorizam često meša, organizovanim kriminalom i drugim oblicima političkog nasilja.
(ORGANIZOVANI) KRIMINAL I TERORIZAM – PROFIT IZNAD SVEGA
Ako se osvrnemo na definiciju krivičnog dela, a ne počinioca, neka dela su jasno „organizovana“ u svom izvršenju, ali se ne smatraju delom organizovanog kriminala kako to definiše Konvencija o organizovanom kriminalu UN. Organizovani kriminal je zapravo jedna vrsta od nekoliko kategorija organizovanog kriminalnog ponašanja. Kriminal belih okovratnika, na primer, povezan je sa organizovanim kriminalom i preklapa se sa njim, a definicija sadržana u Konvenciji o organizovanom kriminalu omogućava da se obuhvate mnogi slučajevi kriminala belih okovratnika. Bez obzira na to, ova dva krivična dela imaju značajne razlike u tome što se kriminalitet belih okovratnika javlja kao odstupanje od legitimne poslovne aktivnosti, dok se organizovani kriminal javlja kao kontinuirani zločinački poduhvat koji postoji da bi prvenstveno profitirao od nezakonitih aktivnosti. Zločin belog okovratnika može da izvrši pojedinac, dok organizovani kriminal zahteva više ljudi i planiranja kako bi se krivična dela izvršila na sistematičnijoj osnovi Državni organi i političari se takođe mogu smatrati prestupnicima organizovanog kriminala ako su ispunjeni elementi opšte definicije. Takođe je važno primetiti da ne samo pojedinci već i pravna lica, kao što su korporacije, mogu vršiti krivična dela u toku poslovanja.
Terorizam je još jedan oblik „organizovanog” kriminalnog ponašanja, ali se razlikuje od organizovanog kriminala. Uopšteno govoreći, terorizam uključuje zločine počinjene sa ciljem zastrašivanja stanovništva i javnosti ili prisiljavanja vlade ili međunarodne organizacije u cilju postizanja političkih ili društvenih ciljeva. Primeri bi uključivali uzimanje talaca kako bi se obezbedila sloboda za one za koje se smatra da su nepravedno zatvoreni ili dela nasilja učinjena u znak odmazde za uočene nepravde iz prošlosti. Akt terorizma ima politički cilj.
Organizovani kriminal, s druge strane, uvek teži sticanju finansijske ili druge materijalne koristi, dok moć i kontrola mogu biti sekundarni motivi. Organizovani kriminal može uključivati nasilje i prinudu, ali cilj organizovanog kriminala ostaje profit.
Još jedan važan element razlike između ova dva zločina je da po definiciji organizovani kriminal ne može počiniti jedno lice dok teroristički akt može.
Dok generalno imaju različite ciljeve, aktivnosti terorista i organizovanih kriminalnih grupa mogu se preklapati. Jasan primer je kada terorističke grupe koriste aktivnosti organizovanog kriminala da finansiraju svoje političke ciljeve. Terorističke organizacije na taj način mogu usvojiti konvencionalne taktike organizovanih kriminalnih grupa, kao što je generisanje profita od trgovine drogom ili druge vrste nezakonite trgovine.
Tako na primeru organizovane kriminalne grupe oko Šarića i delovanja OVK(Oslobodilačke Vojske Kosova) možemo razlikovati ova dva fenomena. Šarićeva grupa se bavila prodajom droga, korupcijom i drugim krivičnim delima radi postizanja profita. OVK je radila ta i teža krivična dela ali radi finanisranja politčkog prevrata i napad na suverinete Republike Srbije i pokretanje AP Kosova i Metohije.
POLITIČKO NASILJE, BORBA I TERORIZAM – POLITIKA IZNAD SVEGA
Od 20. veka ideologija i politički oportunizam doveli su do toga da se veliki broj zemalja uključi u međunarodni terorizam, često pod maskom podrške pokretima nacionalnog oslobođenja. Razlika između terorizma i drugih oblika političkog nasilja postala je zamagljena — posebno zbog toga što su mnoge gerilske grupe često koristile terorističku taktiku — i pitanja jurisdikcije i zakonitosti bili su na sličan način zamagljeni.
Političko nasilje ima više vrsta a na po više izvora možemo ralzikovati osnovne i složene oblike političkog nasilja. Osnovni oblici političkog nasilja su: pretnja silom, prinuda, pritisak, psihofizičko zlostavljanje, političko ubistvo, atentat, diverzija. Složeni oblici političkog nasilja su: pobune, neredi, nemiri, terorizam, subverzija, represija, terror, ustanak i rat.
Kako bi bolje razumeli razliku između terorizma i ostalih oblika političkog nasilja predstavićemo osnovne elemente u tabeli 1.
Oblik političkog nasilja | Metod | Cilj | Akteri | Primer |
Prinuda | Nasilje kao direktna ili indirektna upotrebu sile, putem raznovrsnih pritisaka i pretnje sliom sa ciljem ostvarenja interesa, intencije i volje subjekta koji prinuđuje | Ostvarenje politčkog interesa bez upotrebe dodatnog i masovnog nasilja | Država, međunarodne organizacije, političke grupe… | Prinuda SAD sankcijama protiv Kube i drugih država i pojedinaca. |
Pritisak | Izvršilac vrši nasilje kroz pritisak na žrtvu koja zadržava svoj interes ali po cenu odgovarajućih ustupaka koji vode ostvarenju interesa onoga ko pritisak vrši | Ostvarenje politčkog interesa bez upotrebe dodatnog nasilja uz upotrebu drugih oblika prinude | Država, međunarodne organizacije, političke grupe… | Pregovori u Dejtonu oko mira u BiH pod pritiskom Zapdnih zemalja. |
Pretnja silom | Indirektno nasilje koje ima za cilj da žrtvu natera na određene poteze uz očuvanje sopstvenog identiteta | Ostvarenje politčkog interesa bez upotrebe dodatnog nasilja uz očuvanje integriteta žrtve | Država, međunarodne organizacije, političke grupe… | Pregovori u Rambujeu 1999. Godine između separtista, SR Jugoslavije i NATO alijanse |
Psihofizičko zlostavljanje | Vid nasilja koje obuhvata niz bolnih i ponižavajućih sistematskog psihofizičkog zlostavljanja kojima se politi čki protivnik želi kazniti, poniziti ili prinuditi na davanje odre đenihinformacija. | Nanošenje dugotrajne štete žrtvi radi postizanja političkih ciljeva | Država, međunarodne organizacije, političke grupe… | Zloostavljanje zarobljenika u specijalnom zatvoru Gvantanamo od strane državnog aparata SAD-a. |
Političko ubistvo | Ideološki odnosno politički motivisana potpuna i trajna eliminacija političara | Smrt političara koji sprovodi određene političke radnje | Političke grupacije, pokreti, terorističke grupe, državni aparati, službe bezbednosti… | Ubistvo Olivera Ivanovića u Kosovskoj Mitrovici 2018. godine |
Atentat | Izvršenje ili pokušaj izvršenja političkog ubistva | Smrt ili zastrašivanje političara | Političke grupacije, pokreti, terorističke grupe, državni aparati, službe bezbednosti… | Ubistvo kralja Aleksandra Karađorđevića u Marseju 1934. godine |
Diverzija | Diverzija predstavlja napad na deo političkog sistema sa ciljem zavaravanja političkog sistema o namerama | Skretanje pažnje sa političkog problema upotrebom sile | Političke grupacije, pokreti, terorističke grupe, službe bezbednosti… | Sajber napadi na SAD i Ukrajinu 2014- |
Pobuna | Neredi, nemiri ili lično postupanje protiv političkog vođstva državnog aparata | Destabilizacije vladajućeg političkog sistema | Političke grupacije, pokreti, terorističke grupe, državni aparati, službe bezbednosti… | Neuspeli puč protiv Redžepa Erdogana u Turskoj 2015. godine |
Neredi | Oblik internog političkog protesta koje se ispoljavaju kroz asocijalno i destruktivno politički motivisano ponašanje | Otpor političkom sistemu | Narod, Političke grupacije, pokreti, terorističke grupe, službe bezbednosti… | Globalni neredi protiv odluka država o prevenciji koronavirusa 2020/2021 godine. |
Nemiri | Su neredi na višem nivou po organizovanosti, masovnosti i destruktivnosti | Otpor političkom sistemu uz cilj promene političkih aktera | Narod, Političke grupacije, pokreti, terorističke grupe, službe bezbednosti… | Protesti 2000. Protiv režima Slobodana Miloševića u SR Jugoslaviji |
Terorizam | Akt političkog nasilja koji putem straha teži da ostvari politički cilj | Ostvarenje političkog cilja upotrebom straha | Narod, Političke grupacije, pokreti, terorističke grupe, službe bezbednost, državni aparati | Napad n akule bliznakinje 11.09.2001 godine |
Subverzija | Vršenje nasilja subverznim metodama sa ciljem potiranja političkog sistema | Destabilizacija političkog sistema | Službe bezbednosti, terorističke grupe | Sajber napadi na Ukrajinsku kritičnu infrastrukturu 2014- |
Represija | Način regulisanja socijalnih konflikata i obezbeđenja poštovanja važe ćih pravnih a ponekad i drugih normi putem državne prinude. | Onemogućavanje delovanja političkih aktera koji su protiv vladajućeg političkog sistema | Država | Delovanje režima Erdogana u Turskoj nakon neuspelog puča 2015. Godine. |
Teror | Vršenje nasumi čnog nasilja u cilju održanja vlasti ili njenog učvršćenja | Onemogućavanje delovanja političkih aktera koji su protiv vladajućeg političkog sistema uz nasilje | Država | Teror Talibanske Avganistanske Vlade nas stanovništvom u period 1995-2001 i 2021-. |
Ustanak | Vršenje nasilja kao političke bore protiv okupatora ili nametnutog političkog sistema | Preuzimanje kontrole nad političkim sistemom | Narod, političke grupe | Ustanak Naroda Jugoslavije 04. Jula 1941. Godne protiv nacističkog režima i marionetskih vlada |
Rat | Oružani sukob između dve zaraćene strane | Uništenje neprijateljske strane | Države, grupe koje priznaje međunarodno pravo | Rat u Siriji 2014- |
Treba razlikovati i gerilu kao formu organizovanog političkog delovanja malih, naoružanih, vrlo mobilnih ilegalnih grupa koje pretendujući na zastupanje interesa Naroda, vrše kolektivnu upotrebu oružane sile kao direktnog nasilja protiv vladajućeg režima, zavojevača ili okupatora.
Takođe dešava se dešava da se i delovanje sekti meša sa terorizmom. iako slični po nekim metodama, glavni cilj sekti je ono u šta veruju (dominacija svetom, preobraćanje sve u njihovu veru…) a ne nužno politilko delovanje upotrebom straha.
Svakim danom se i ove i slične pojave sve više menjaju i evoluiraju i nekada izgledaju kao da su sve sličnije, pa treba pratiti konstantna dešavanja u svetu.